Radnici agencije za privatizaciju su stupili u štrajk. Osam mjeseci nisu primili plaću. Politika je od njih napravila isto što i sa firmama koje je ova agencija prodavala."Dovedeni smo pred kraj. Dno dna.", kazala je Enisa Čomor iz Sindikata za privatizaciju FBiH.

Do dna se ne dolazi preko noći. Računi Agencije su blokirani. Nemaju za advokate, sudske troškove i trošarine, kao ni za plaće. Godinu dana ne prodaju državni kapital niti ga štite u drugim zemljama. Godinama unazad se vidi kuda ide ne samo federalna već i mnoge kantonalne agencije za privatizaciju koje bi trebale da žive od prodaje državne imovine, a ona je stala. Unosnijim se pokazalo da predstavnici vlasti raznim stranačkim tajkunima dodjeljuju atraktivne lokacije u državnim kompanijama na izdisaju poput sarajevskog Zraka, ili pokušaja raznih netransparentnih akvizicija u bugojanskom BINAS-u.

Kuda plovi ovaj brod prije nekoliko godina u Parlamentu F BiH upozorio je zastupnik DF-a Dževad Adžem koji je tražio izmjene zakona kako se ne bi došlo u vou situaciju. Već tada se vidjeli, namjerno, ili slučajno, da se došlo u situaciju da Agencija za privatizaciju nije poželjan poslodavac.

Kaže i da se stručni ljudi izbjegavaju prijaviti na konkurs za posao u Agenciji za privatizaciju FBiH.

- Nema zainteresiranih, jer ukoliko uđu u reviziju onda postaju na izvjestan način na listi za odstrel,kako oni kao upsolenici, tako i njihove porodicr. Neophodno je pokrenuti proceduru raskida privatizacionih ugovora i da se od onih koji nisu ispoštovali ugovore, oduzmemo preduzeća i vratimo ih u vlasništvo FBiH - rekao je tada Adžem.

Muke Agencije za privatizaciju poočele su prodajom Feroelektra Stanićima koju je iste godine poništilo federalno ministarstvo trgovine, a nastavak procesa obilježen je brojnim sudskim postupcima. Sve do Ustavnog suda BiH presude su išle u korist Agencije. Nakon žalbe Ustavnom sudu BiH koji je posredovanjem bivšeg predsjednika Mete Tadića dozvolio dopunu nepotpune dokumentacije Agenciji za privatizaciju se stavlja teret od 10 miliona duga s kamatama koji trebaju platiti firmi Stanić-Investment.

"Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog slučaja na apelanta, radi ostvarenja zakonitog cilja, stavljen neprimjeren /prevelik/ teret, odnosno da nije postignuta pravična ravnoteža između zaštite apelantove imovine i zahtjeva javnog interesa", navedeno je u presudi Ustavnog suda BiH protiv koje je jedino glasao sudija Mirsad Ćeman.

Stanići su kupoprodajnim ugovorom trebali investiorati 22 miliona u Feroelektro. Nisu, dijelom i jer je osporavana privatizacija. Zato je Ustavni sud BiH za razliku od svih ostalih smatrao da im se trebaju vratiti ulaganja u imovinu Feroelektra od kojih Agencija za privatizaciju nije imala nikakve koristi. Zato jesu Stanići od imovine kojom su dugo upravljali iako je bila izrečena zabrana. Izdavali su je između ostalih Ambasadi Hrvatske, samo da se tamo ne bi preselila Vlada F BiH.

"Postoji odluka Ustavnog suda da se to mora uraditi međutim nažalost Agencija u ovakvoj situaciji nailazi na jedan zid", kazao je Drago Vrbić, zamjenik direktora Agencije za privatizaciju.

Agencija za privatizaciju finansira se prodajom državne imovine, ali kako prodaje nije bilo osim novca za plaće nema ni novca za druge troškove. Među njima i oni važni za zaštitu imovine BiH preduzeća u drugim zemljama.

"Ne plaćaju se pristojbe, ne plaćaju se vještačenja, ne plaćaju se odvjetnici... Nijedna Ugovorna obaveza nije plaćana punu godinu dana", naglašava zamjenik direktora Agencije za privatizaciju.

Dodaju i da su u Federalnom budžetu planurana 2,5 miliona za tužbe koje Agencija izgubi, ali Vlada za sada raspodjelu sredstava nije razmatrala.

Dok se u protekli 12 mjeseci niko ne bavi prodajom državog kapitala u vlasništvu Federacije FBiH u toku je revizija privatizacije izvšene i prije i poslije rata. Tim poslom bavi se jedna druga entitetska agencija, a to je Agencija za reviziju privatizacije u FBiH.

Finansijskih problema oni nemaju jer se finansiraju iz budžeta od 2015 revidirali su prodaju 15 subjekata. U polovini slučajeva pronašli su neregularnosti.

"Neispunjavanje ugovorenih obaveza, neinvestiranje po Ugovoru, komisijsko neadektvatno uočavanje samog problema. Znači puštanje kupcu da se ponaša proizvoljno", kazao je Vedad Duraković, direktor Agencije za reviziju privatizacije.

Sve to kaže Duraković osim entiteskoj Vladi dostavili su i pravobraniocima, ali i tužilaštvima. No, još nema nijedne presude.

"Nema sudski postupak, ali ima pokrenutih kaznenih prijava. Revizori idu na dodatne konsultacije odnosno davanje iskaza kojih su radili", dodao je.

Do sada je u Federaciji FBiH prodano 43 % upisanog kapitala nekad procjenjenog na 7,5 milijardi eura. Veći dio 27 godina nakon rata tektreba biti prodan.