Bh. firma namjenske industrije objavila je da se prodaje. Stečajni upravnik oglasio je međunarodni javni poziv za dostavljanje pismenih ponuda za kupovinu pokretne i nepokretne imovine kompanije Vitezit d.o.o Vitez. Vrijednost cjelokupne imovine koja je ponuđena na prodaju je 10,8 miliona KM, izvještava BiznisInfo.
Nekretnine koje se prodaju, između ostalog, uključuju kompleks Pogona “D”, odnosno proizvodnu cjeline “Proizvodnja nitroglicerina", a to je najperspektivniji objekat ove firme.
Interesantno u protekloj godini prodaju Vitezita pratile su brojne kontroverze, a u najkračem svi bi da kupe nekadašnji gigant, ali ne daju novac.Najperspektivniji dio ove tvornice, namijenjen proizvodnji nitroglicerina i plastičnog ekploziva, prodan je, početkom februara 2021 godine, kompaniji "Winsley Defence Group" iz Odžaka, na sjeveru Bosne i Hercegovine, čiji je vlasnik trgovac naoružanjem iz Hrvatske Zvonko Zubak.
Firma iz Odžaka, u vlasništvu Zubaka, osnovana je 2018. godine, a početkom 2019. godine upisana je u registar kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za oblast naoružanja i vojne opreme.
Ovoj firmi dio "Vitezita" prodan je za deset i pol miliona maraka, nakon tri bezuspješna pokušaja javne prodaje i početne cijene koja je iznosila više od 37 miliona maraka (18,5 miliona eura).Na kraju Zubak nikada nije uplatio novac.
Na nadmetanju se zato pojavio novi „kupac“ iz Hrvatske, izvjesni Ante Kovač. U ponudi za kupovinu Vitezita naveo je adresu u Tomislavgradu, a u ponomoći koju je dao advokatu navodi Bjelovar kao mjesto življenja. Kovač nije prije aukcije uplatio 10 posto ponuđene cijene koja je iznosila 10.899.000 KM, pa je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović prodaju proglasila neuspješnom.
„Bahro, nismo tako dogovorili“, izgovoriće Kovač nakon što je stečajna upraviteljica prodaju proglasila neuspjelom.
U međuvremenu su se pojavile informacije da je Vlada F BiH ubjeđivala upravu GINEX-a da oni kupe Vitezit. NI to nije realizovano.
Sada se opet raspisuje međunarodni tender.Treba podsjetiti da shodno Zakonu o stranim ulaganjima BiH inostrani kupac ne može biti vlasnik više od 49% firme namjenske inustrije. Veći procenat vlasništva mora prethodno odobriti federalna vlada.
