Društvo

DRINA I SANICA KAO SESTRE: Bageri imaju najviše koristi

U sklopu projekta prekinimo lanac korupcije i zaštitimo rijeke Arhaus centar je objavio svoje istraživanje. U njemu stoji:

U Goraždu na rijeci Drini, baš kao i na rijeci Sanici u Ključu, nepravda i kršenje zakona kontinuirano se nastavljaju, ostavljajući rijeke – našu životnu snagu i prirodna blaga – izložene devastaciji i nelegalnim praksama.

Podsjećamo, Općina Ključ je izdala urbanističku saglasnost i odobrenje za izgradnju obaloutvrda na rijeci Sanici. Nakon intervencije građana, Aarhus centra u BiH i delegatkinje u Domu naroda FBiH Sanele Klarić, federalno Ministarstvo prostornog uređenja je, upravo na inicijativu delegatkinje Klarić, potvrdilo da je izdalo rješenje o ništavnosti urbanističke i građevinske dozvole za izgradnju ovih obaloutvrda. Nakon izdavanja ovog Rješenja FUzIP je bila dužna tražiti odmah od Općine da se sve vrati u prvobitno stanje što oni nakon niza intervencija i mišljenja ombudsmena u BiH nikada nisu uradili. Slična situacija je i u Goraždu. Fderalni građevinski inspektor je jasno naložio Gradu Goraždu još u junu ove godine da ukloni nedavno izgrađene obaloutvrde na rijeci Drini i vrati teren u prvobitno stanje do 16. oktobra 2023. godine. Nažalost, taj rok je prošao, a gradski organi još nisu poduzeli konkretne korake u skladu s naredbom inspektora. Štaviše, rok je produžen na još 120 dana, novim rješenjem.

Aktivista Ibrahim Delić ističe kako su izgrađene obaloutvrde na Drini nelegalne, naglašavajući dugotrajne napore da upozori na nezakonitosti. Takođe trvdi da to što je inspekcija dala rok za rušenje obaloutvrda, u Goraždu, nažalost, niko ne shvata ozbiljno.

„Razlog leži u tome što nema odgovornosti svih aktera u samo procesu od početka. Niko nije odgovarao. Ako je nadležno Federalno ministarstvo oglasilo nevažećim dozvole za izgradnju obaloutvrda u Goraždu, neko mora biti odgovoran. Isto tako smatram da rješenja koja je donosila Federalna inspekcija i prije, a koja se tiču obustave nelegalne gradnje samih obaloutvrda nisu poštovana. Ako niko nije reagovao, a prije svega Kantonalno tužilaštvo Bosanskopodrinjskog Kantona, pitam se zašto će nam uopšte inspekcije? Zašto će nam sve te kantonalne inspekcije, federalne inspekcije, ministarstva urbanizma i građenja, razne agencije poput Agencije za vodno područje rijeke Save kao i PIU pri Federalnom  ministarstvu urbanizma koji ništa ne rade,  a primaju plate od građana ove države. Sve dok neko ne bude kažnjen i sankcionisan, ova rješenja će se smatrati neobaveznim“.

Aarhus centar u BiH je uputio upit prema Gradu Goraždu zašto se odlaže izvršenje odluke, a dobili smo odgovor da predložena upravna mjera zahtijeva značajna finansijska sredstva koja nisu planirana u ovogodišnjem budžetu. Naš sagovornik smatra da tu ipak nema političke volje.

„Gradska Uprava i sam gradonačelnik će se pravdati da nemaju sredstava i da im treba ogroman novac da bi ispoštovali rješenje Federalne inspekcije. Oni kao i vijećnici Gradskog vijeća se ne osjećaju odgovornim za ovaj problem. Dobro je jedino da su konačno priznali da su oni najodgovorniji za ovu neleganlnu gradnju odnosno da je grad Goražde bio investitor izgradnje obaloutvrda u gradu Goraždu. Ja lično ne vidim da ima političke volje da se ovo riješi“, zaključuje Delić.

Situacija s obaloutvrdama na Drini odražava sličan scenarij kao i na rijeci Sanici, gdje su zakonske odredbe i propisi prekršeni. To je pokazatelj da nam je hitno potrebno donošenje novog Zakona o vodama Federacije Bosne i Hercegovine te novog Zakona o koncesijama kako bi se adekvatnije zaštitile naše rijeke od ovakvih nepravilnosti i devastacija.

Aarhus centar u BiH je krajem novembra ove godine uputio zahtjev za pristup informacijama Federalnoj upravi za inspekcijske poslove sa konkretnim pitanjem „Da li je ova Uprava pokrenula upravne mere sanacije nastale štete tokom tzv. uređenja korita rijeke Sanice i Korčanice na osnovu rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja, i ako jeste, koje su mjere poduzete?

Ovih dana dobili smo odgovor u kojem stoji:

„Federalno ministarstvo prostornog uređenja je 22.12.2021. godine donijelo Rješenje kojim Rješenje Općine Ključ, Općinski načelnik, Služba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne, imovinsko-pravne i geodetske poslove od 09.08.2021. godine i od 28.9.2021. godine, oglašavaju ništavnim. Federalni urbanistički inspektor je 24.01.2022. godine donio Rješenje kojim naređuje Agenciji za vodno područje rijeke Save da pribavi urbanističku saglasnost za regulacijsku i zaštitnu vodnu građevinu – Regulacija korita rijeke Sanice na dionici Vrilo ušće Korčanice, od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja i da je rok za podnošenje zahtjeva 30 dana od dana prijema rješenja. Nadalje da je o izvršenoj upravnoj mjeri, subjekt nadzora dužan obavijestiti inspektora odmah u pisanom obliku, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja i da žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Dana 2.2.2022. godine, Federalna uprava za inspekcijske poslove je zaprimila Žalbu Agencije za vodno područje rijeke Save na naše Rješenje te je istu dostavila drugostepenom organu na postupanje. Agencija je takođe dostavila dokaz o podnesenom zahtjevu za izdavanje urbanističke saglasnosti. Dana 30.5.2022. godine, zaprimili smo Rješenje po Žalbi, kojim Federalno ministarstvo prostornog uređenja naše Rješenje poništava i predmet vraća prvostepenom organu na ponovni postupak“.

Retroaktiva izmjena zakonskog okvira, te odgađanje izvršenja naredbi inspekcija je jasan pokazatelj da se pogoduje pojedinicma na štetu svih nas. Izigravanje balansa jednakosti primjene zakonskog okvira jeste suština korupcije u našem društvu.

U toku zaključivanja ovog saopćenja, kontaktirali su nas iz FUzIP i potvrdili da su prijavu za nelegalne radnje na obalama rijeke Sanice zaprimili tek nakon što su sve aktivnosti sprovedene i izmjene okončane.

Iz svega navedenog, zaključujemo da su Sanica i Drina rijeke koje su zajedno suočene s nepravdom i ljudskim nemarom. Nadamo se da će se pravda napokon postići rušenjem ilegalnih obaloutvrda i da će se rijeke koje su, među ostalim, temelj našeg prirodnog bogatstva i ekosistema, adekvatno zaštititi.

Zato nastavljamo svoju borbu za provedbu zakona i tražimo da se poduzmu svi koraci kako bi se kaznili oni koji su za narušavanje riječnog ekosistema, u oba slučaja nadležni.

Povezani članci