Vrijeme godišnjih odmora pokazalo je ove godine da je najveći dio naše dijaspore slobodne dane proveo upravo u matičnoj zemlji.

Njihov dolazak kući pokazao se kao veoma važan za jačanje ekonomije, a novac koji ovdje ostavljaju i štede broji se u milijardama. No, u Bosni i Hercegovini se na dijasporu i dalje gleda s rezervom umjesto da ih se posmatra kao strateške ekonomske partnere kojima treba samo institucionalni vjetar u leđa i ohrabrenje da novac ulažu ovdje i postanu najveći investitori upravo u svojoj zemlji.

Suad Bešlić važi za jednog od najpoduzetnijih ljudi u BiH. Proizvodnja njegovih specijaliziranih vatrogasnih vozila u posljednjih deset godina se upetorostručila, ova vozila nemaju konkurencije na Balkanu, a uskoro počinju proizvoditi i za brojne druge zemnlje diljem svijeta. Suad je odavno Njemačku zamijenio Bosnom i Hercegovinom, a ono što je zanimljivo potaknuo je i druge ljude da se vrate ovdje i sada su njegovi radnici s odličnim plaćama. Suad vjeruje da kada bi BiH vidjela u dijaspori potencijal, mnogi bi se vratili i ovdje gradili.

SUAD BEŠLIĆ, proizvođač specijaliziranih vatrogasnih vozila u BiH

Oni donose neoporeziv novac u BiH. I onda šta god ovdje kupuju oni plaćaju porez ovoj državi da imamo I mi kao građani koristi I država da ima koristi. Mislim da je to jako dobra situacija za nas u BiH da imamo vezu sa dijasporom I to je kićma razvoja BiH. Samo bih ja iskoristio priliku da kažem da nije samo da donose novac ovdje nego da ostaju.

U BiH, na razini države niti entiteta ne postoji nikakav strateški plan da upravo najvažniji investitori budu ljudi koji danas žive izvan granica ove zemlje i gdje vode ozbiljne kompanije. Tek male lokalne zajednice poput Općine Čelić znaju koliko im je važan svaki dolazak njihove dijaspore.

ALMIR HRUSTANOVIĆ, načelnik Općine Čelić

Već imamo negdje oko 400 prijava naše dijaspore I za jedan Čelić koji ima 13, 000 stanovnika to je zaista mnogo. I od strane dijaspore su sve pohvale I evo iskreno se nadam da će naša dijaspora imati sve više volje dlaiti u BiH i Čelić

Proteklih mjesec dana u Tuzli je gotovo sve radilo punim kapacitetima. Trgovi i ulice su bili puni, obrtnici restorani su imali popunjeni sve termine. Osim svakodnevne potrošnje, kupuju i nekretnine zbog čega se u Tuzli gradi na svakom koraku. Panonska jezera ove godine mogla bi sezonu završiti s pola milijuna posjetitelja, a podatak da su smještajni kapaciteti u Tuzli u proteklih dvadeset godina povećani za tisuću posto, dovoljno govori koliki interes je ljudi u iseljeništvu da održe vezu sa svojim gardom.

AMRA JAGANJAC, ravnateljica Turističke zajednice Tuzla

Imamo slučajeva gdje su zabilježene baš prave investicije, gdje su pokretani biznisi ili pravljena partnerstva s već postojećim biznisima u BiH pa naša dijaspora posluži kao neka spona ili veza s našom dijasporom I zemljom iz koje dolaze, najčešće iz EU. Čak evo I biraju da u ljetnim mjesecima ne idu na Jadransko more, ostaju ovdje, kompletan svoj odmor provode na Panonskim jezerima.

Bosna i Hercegovina je postala gotovo ovisna o uvozu. A ne bi morala biti. Jer vidimo da milijuni koje dijaspora ovdje šalje itekako može biti iskorištena u razvoj ekonomije. Prema tom novcu trebali bismo se strateški odnositi i s posebnim emocijama da novac bude uložen ovdje

ŽELJKO RIČKA, ekonomski analitičar

Interesantan je podatak. Naš deficit u platnom builansu je trenutno oko milijardu I nešto. Strana ulaganja u BiH su trenutno oko milijardu I 400 hiljada. A količina novca u bankama našeg stanovništva je daleko, daleko veća. Dakle, bilo bi dobro naši modalitete, da taj novac koji se stekne tamo pa se donese u BiH da on tu I ostane.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u inozemstvu živi više od dva milijuna ljudi porijeklom iz naše zemlje. Zar nam treba bolji ekonomski potencijal kako bismo i mi bili sigurna, perspektivna i ekonomski stabilna zemlja...