Zahtijevamo od protektora Christijana Schmidta da do Nove Godine nametne izmjene izbornog zakona (jer ide izborna godina). On je dokazao da sve može, samo ako želi!
Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko, mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen.
Naš napredak prema Euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne!
Zahtjevi za izmjenu izbornog zakona:
- Optičko skeniranje glasačkih listića
- Obavezno glasanje
- Drugi krug glasanja
- Povećanje cenzusa na 5 odsto
- Spriječiti dualizam funkcija i sukoba interesa
- Novi zakon o finansiranju stranaka
1.Optičko skeniranje glasačkih listića: jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK (nešto kao kada račun prolazi kroz kasu, a kopija ide u UIO) što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora
- Ova izmjena izbornog zakona smanjila bi 10-20% ukradenih glasova. Tu krađu najčešće prave velike stranke (uhodale se) i tako oduzimaju priliku manjim. Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore.
- Optičkim skeniranjem rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena
- Smanjenje biračkih odbora i posmatrača
2.Obavezno glasanje se odnosi na zakone koji obavezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući, sofisticirani (recimo kao kod registracije automobila) načini kažnjavanja za one koji se ne odazovu na glasanje. Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje.
Petnaest posto demokratskih država ima uveden instrument obaveznog glasanja. Države svijeta koje imaju zakonski reguliranu biračku obavezu su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Kipar, Ekvador, Egipat, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Švicarska, Tajland, Turska i Urugvaj. Obavezno glasanje imalo je dosljedan uspjeh u postizanju visokih stopa izlaznosti birača. Na taj način izlaznost na biračka mjesta nikada nije ispod 90 posto.
- Ako računamo da u našoj državi velike stranke su uhljebile ili preko udruženja zadužile veliku većinu svojih glasača, to su zacementirano njihovi glasači. Šest stranaka (ili koalicija) u BiH su na posljednjim izborima imale 1.000.000 glasova, a preostalih 25 stranka samo 600.000 glasova.
Prostor za promjene u ovoj zemlji leži upravo u tih 600.000 neuhljebljenih kao i onih 1.750.000 (prema podatcima CIK-a) što ne izlaze na glasanje.
- Ova izmjena bi napravila to da izbori posluže i kao neka vrsta popisa stanovništva svake dvije godine. Živi, neuhljebljeni bi počeli glasati, a mrtvi bi prestali!
- U procese bi se uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke prilike i sami si stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama.
