Izraelac Amir Kabiri kontroverzna je osoba koja grana svoje poslove iz Hercegovine, no čini se da njegova biografija i nije tako besprijekorna kakvu je predstavlja u javnosti. Naime, u julu ove godine izraelski je sud, raspravljajući po tužbi dva fonda protiv Kabirija za milionske dugove, naveo da se „ne može pobjeći zaključku da je dužnik nesposoban za plaćanje“

Amir Gross Kabiri, Izraelac s mostarskom adresom, vlasnik mostarskog „Aluminija“, vatreni navijač „Zrinjskog“, čiji je i član Uprave, sasvim je sigurno posljednjih mjeseci jedna od najkontroverznijih ličnosti u Bosni i Hercegovini. Kabiri se pojavio „niotkuda“ u Mostaru, preko noći postao jedan od najvećih finansijera brojnih projekata usko vezanih za HDZ i Dragana Čovića, a o njemu se malo ili gotovi ništa ne zna. Odnosno, zna se uglavnom ono što Kabiri želi da se zna.

Lokalni mediji o njemu uglavom izvještavaju bez ikakvog otklona, podržava se panegiricima svaki njegov potez, a jedini koji insistiraju na istraživanju i druge strane Kabirijeve biografije jesu novinari portala Otpor Media, koji iz sedmice u sedmicu objavljuju, kako tvrde, mutne detalje iz Kabirijevog CV-ja.

Biznismen s političkim aspiracijama

U posljednjih mjesec dana Kabiri je nekoliko puta bio u žiži interesovanja ovdašnje javnosti. Onda kada je najavio da će u Bosni i Hercegovini ulagati u medije i za tu potrebu osigurati profesionalni standard tako što će iz Izraela dovesti „adekvatne novinare“.

Zatim kada je na svom profilu na društvenim mrežama objavio rečenicu „Bez milosti, bez obzira na posljedice, jaki Izrael“ uz sliku avionske bombe kojom njegova vlada ubija palestinske civile u Gazi.

Ubrzo nakon toga o Kabiriju je neke zanimljive detalje iznio i Fadil Novalić, bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine i zastupnik u Zastupničkom domu Federacije BiH gostujući u emisiji „Istraga sedmice“ na Hayatu. Komentarišući odnos s Kabirijem, Novalić je istakao kako je izraelski biznismen dočekan kao neko ko je došao s poslovnim konceptom i da uspijeva u tome.

„Kasnije sam zaključio da je Kabiri dvojna ličnost i čovjek s političkim aspiracijama. Cijenim ga kao biznismena, ali sam vidio da ima političke konotacije. Kada smo razgovarali o Jevrejima u BiH, on je rekao da je on jedini legalni predstavnik Jevreja u BiH i da to nije Finci. Rekao je da je Izrael jedina zemlja koja je sposobna da štiti Jevreje u svijetu, ali sam mu rekao da su ovdje 500 godina Jevreji, a Izraelu je tek 75. Tada sam shvatio da Kabiri ima i tu dimenziju. Rekao je da Finci ne može biti zastupnik Jevreja, prekrižio ih je, rekao da nisu dovoljno dobri i kompetentni da zastupaju Jevreje, mada ja smatram suprotno“, kazao je Novalić.

Zastave Izraela na imovini Federacije BiH

No najviše je pažnje izazvala njegova odluka da u krugu mostarskog „Aluminija“ izvjesi izraelske zastave, baš kao da je riječ o Aškelonu a ne o Rodoču.

Iskoristivši činjenicu da u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom je takav čin zabranjen, Kabiri je okačio zastave ljut zbog transparenta navijača „Čelika“ izvješenog tokom utakmice Kupa BiH u Zenici protiv „Zrinjskog“. Mostarski je klub zeničkog drugoligaša pobijedio s visokih 6:0, što je Kabiri nazvao „najboljim odgovorom protiv antisemitizma“.

Vješanje izraelskih zastava izazvalo je pažnju medija iz te države, Kabiri je dao nekoliko intervjua. U jednom je, odgovarajući na pitanje zašto je izvjesio zastave, kazao:

„Posljednjih sedmice svjedočimo valu antisemitizma koji graniči s divljim huškanjem, što će na kraju dovesti do nasilja protiv Jevreja i Izraelaca diljem svijeta, uključujući i balkanske zemlje.“

Kabiri je također dodao: „Iskazivanje mržnje na kup utakmici u Zenici i prijetnje mom životu od strane radikalnih muslimanskih elemenata samo su povećale moju želju da ponosno mašem državnom zastavom. Suočen s krajnostima mržnje koju Država Izrael i Jevreji proživljavaju ovih dana, postoji samo jedan odgovor: mahanje zastavom. U svim mojim poslovima u Bosni i Hercegovini zastave Izraela će biti ponosno podignute, čak i na žalost naših neprijatelja.“

Kabiri je kazao da je tokom utakmice u Zenici treneru „Zrinjskom“ Krunoslavu Renduliću kazao na poluvremenu: ““Nemoj stati, nemoj počinjati s izmjenama, želimo još pet“, te govorio o svom ulaganju u „Zrinjski“ i planovima za budućnost.

Malverzacije oko ulaganja u “Maccabi”

Međutim, čini se kako je ovog ljeta okončana priča o Kabirijevom ulaganju u jedan drugi klub, „Maccabi“ iz Tel Aviva. Naime, u julu ove godine Prekršajni sud u Tel Avivu odobrio je zahtjev dvaju fondova, „Cogito Capital S.M.I.“ i „Cogito Capital General Partner“, te izdao nalog za otvaranje postupka protiv Amira Gross-Kabirija.

Ovakva odluka, navodi izraelski medij Ynet, znači da Kabiri ulazi u stečajni postupak. Sud je odobrio zahtjev „Cogito Capitala“ i izdao Kabiriju trajnu zabranu raspolaganja imovinom.

Cogito tvrdi da Kabiri duguje sredstva tim fondovima u iznosu od 47,7 miliona šekela, odnosno, više od 12 miliona dolara. Kabiri tu tvrdnju negira. Prema tvrdnjama iz fondova, dug je proizašao iz pravomoćne presude donesene 2020. godine u sklopu koje je određeno da će Kabiri i drugi platiti troškove fonda i advokatsku proviziju kao i zbog duga nastalog osobnim angažmanom koji je Kabiri položio u korist fondova, navodi se u tekstu na a href="/U%20aprilu%202022.%20fondovi%20su%20Kabiriju%20poslali%20pismo%20u%20kojem%20zahtijevaju%20isplatu%20duga.%20Fondovi%20tvrde%20da%20je%20Kabiri%20tvrdio%20da%20je%20garancija%20koju%20je%20dao%20kao%20dio%20ugovora%20o%20finansiranju%20istekla%20i%20da%20sud%20nije%20imao%20ovlasti%20izdati%20nalog%20za%20pokretanje%20postupka%20jer%20je%20napustio%20zemlju%20i%20ne%20živi%20u%20Izraelu.%20Također%20je%20tvrdio%20da%20ima%20rimjedbi%20u%20vezi%20s%20navodnim%20dugom.%20%20U%20pismu%20koje%20je%20Kabirijev%20advokat%20Adi%20Braunstein%20u%20maju%202022.%20poslao%20advokatima%20fondova,%20između%20ostalog%20se%20tvrdi%20da%20su%20„iznos%20potraživanog%20duga%20i%20priloženi%20obračun%20neutemeljeni%20i%20odbijeni…%20te%20da%20je%20Kabirijeva%20garancija%20istekla“,%20te%20dodaju%20da%20Kabiri%20ističe%20da%20ne%20postoji%20nikakva%20presuda%20kojom%20se%20utvrđuje%20njegova%20finansijska%20obaveza%20za%20garancije%20za%20ugovor%20o%20finansiranju.">mostar.live." /></p> <p>I"među ostalog, iz vlastitog jamstva koje je potpisao prema njima za osiguranje otplate dugova firme „Harel Holdings – Hapoel Tel Aviv Football Club“ (firma koja je u likvidaciji).

U sklopu zahtjeva fondova za izdavanje naloga za pokretanje postupka protiv Kabirija navodi se da je u septembru 2016. godine potpisan ugovor – u svrhu finansiranja izgradnje stadiona i poslovnog centra – između fondova i firme u likvidaciji koja je u to vrijeme imala upravljačka prava u fudbalskom klubu „Hapoel“ Tel Aviv. Tvrdi se da je među ostalim jamstvima i vrijednosnim papirima Kabiri dao trajno jamstvo bez ograničenja u iznosu. Tvrdilo se da kasnije firma koja je sada u likvidaciji nije ispunila svoje obaveze prema ugovoru o finansiranju.

Pokrenut stečaj u Klubu

Nadalje, u decembru 2016. godine, otprilike tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora o finansiranju, firma u likvidaciji ušla je u stečajni postupak, podnijela zahtjev za blokadu te su u nju imenovana dva stečajna upravitelja koji su kasnije postali njeni likvidatori. Tvrdi se da su u ovakvom stanju stvari, s obzirom na njihova prava iz ugovora o finansiranju, u januaru 2017. sredstva zatražila sva dugovanja društva u likvidaciji njima na hitnu isplatu u iznosu od oko 19 miliona šekela. Nadalje se tvrdi da su, kada dug nije vraćen, od Kabirija tražili isplatu duga.

Kabiri i firma u likvidaciji nisu odgovorili na dopis, pa su fondovi u martu 2017. podnijeli zahtjev za stečaj. S druge strane, Kabiri i ostali su istog mjeseca podnijeli tužbu protiv fondova u kojoj su tražili da sud utvrdi da je ugovor o finansiranju nevažeći i protivan javnim propisima te je stoga ništavan.

Kabirijeve žalbe odbio Vrhovni sud

Fondovi su primijetili da je ta dva slučaja zajedno vodio isti sudac koji je odbacio Kabirijeve tvrdnje. Osim toga, sud je naložio Kabiriju i još dvojici optuženih da plate sudske troškove. U novembru 2020. Kabiri se žalio na presudu Vrhovnom sudu, a u martu 2022. Vrhovni sud odbio je žalbu.

U aprilu 2022. fondovi su Kabiriju poslali pismo u kojem zahtijevaju isplatu duga. Fondovi tvrde da je Kabiri tvrdio da je garancija koju je dao kao dio ugovora o finansiranju istekla i da sud nije imao ovlasti izdati nalog za pokretanje postupka jer je napustio zemlju i ne živi u Izraelu. Također je tvrdio da ima primjedbi u vezi s navodnim dugom.

U pismu koje je Kabirijev advokat Adi Braunstein u maju 2022. poslao advokatima fondova, između ostalog se tvrdi da su „iznos potraživanog duga i priloženi obračun neutemeljeni i odbijeni… te da je Kabirijeva garancija istekla“, te dodaju da Kabiri ističe da ne postoji nikakva presuda kojom se utvrđuje njegova finansijska obaveza za garancije za ugovor o finansiranju.