Mnogi semberski poljoprivrednici posljednjih godina okrenuli su se uzgoju tropskog voća i povrća. Klimatske promjene ostavile su svoje posljedice, pa se u selima oko Bijeljine mogu vidjeti najrazličitije biljke, banane, kivi, limun, batat.

Savo Minić, aktuelni ministar poljoprivrede Republike Srpske obećao je da će Vlada pomoći u saniranju štete od olujnog nevremena nanio ogromnu štetu agraru. Obećao je to 20. jula, obišao par imanja i od tada muk. Ministar ne odgovara ni na upite novinara.

S druge strane predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović je uvijeren da pomoći neće ni biti.

„Pomoći nema, oni nemaju sredstava za to, nisu predviđena u budžetu. A šteta je milionska. Prema procjenama komisija, šteta koju su superćelijske oluje i grad napravile u agraru RS od 13. do 22. jula iznosi između 34 i 35 miliona KM, a da su svi prijavili štetu ista bi bila veća od 50 miliona KM, a nisu je prijavili jer u pomoć nisu ni vjerovali.

Samo u jednoj lokalnoj zajednici u gradu Gradiška šteta je 23,5 miliona KM, a samo kod voćara oko 7 miliona KM. Za to vrijeme u Bih se uvozi voće staro dvije godine. Kontrole su loše. U Semberiji neki su odlučili da ne uvoze već da prpoizvode svoje.

Dvorište Jovanke Valotić već nekoliko godina prava je oaza tropskog voća. Sedamdesetšestogodišnja starica zasadila je kivi, nar, sibirski limun i ananas. Posebno se ističu visoka stabla banane, sa svojim dekorativnim listovima. Plod se može ubrati svake četvrte godine, nakon čega se stablo osuši, kaže Jovanka, i dodaje:

- Kad stablo izraste i plod pusti, osuši se iste godine. Ja je osječem, a novo izraste svake godine, njih četiri ili pet. Ništa ja to nisam sadila, sve je to nicalo samo. Samo ja to posječem u jesen na jedan metar, malo je ušuškam sa klaševinom ili travom, prekrijem, povežem i onda na proljeće iz toga izraste.

Banane u svom dvorištu ima i Jelena Jašarević. Prije otprilike sedam godina dobila je pelcer koji je posadila, pa sada uživa u hladu koji prave stabla banane. Kaže da ta mogu narasti i do 12 metara.

- Ispod svake liske bude oko 18 banana, kako se cvijet otvara i one sve idu u krug. Baš bude lijepo, veliki cvijet bude – ističe ona.

Nažalost, kaže Jelena, ‘domaće’ banane ne mogu dostići veličinu kao one koje kupujemo u prodavnicama. Razlog je dolazak hladnijih dana. Onda kada su bananama potrebne visoke temperature, kod nas počinju kiše.

- Inače one ne mogu puno da narastu. To su one male, mini banane. Evo već treće godine zaredom one rađaju. Sad do ove godine je bilo sedam stabala, sa sedam cvjetova, ali džaba oluja je učinila svoje – kaže Jelena i dodaje da sada čeka plodove raznih patuljastih biljaka. Plodovi limuna već su stigli.

Batat – mnogo truda ali ipak uspijeva

Osim tropskog voća, uzgaja se i povrće. U Maloj Obarskoj, Đorđe Vakčić prije tri godine posadio je batat, biljku karakterističnu za Srednju i Južnu Ameriku. Đorđe za sebe kaže da inače voli eksperimentisati, te da je to razlog što se posvetio batatu.

– To je slatki korijen, mnogi kažu krompir, ali to nema veze sa krompirom. Osim što se priprema kao krompir i krtolasta je biljka. Ali ne radi se kao krompir. Ne proizvodi se iz krtole, nego iz sadnice i mnogo je zdravije i kvalitetnije – pojašnjava on.

Đorđe navodi da prije nego se upustio u proizvodnju batata, koja je veoma zahtjevna, prvo je istražio o kakvoj biljci je riječ:

• Porijeklo vuče iz Čilea, iz porodice tikvi. Sadi se, veoma je zahtjevno da se napravi sadnica, procedura je malo žešća. Čak sam ja kupovao sadnicu. Probao sam da proizvedem sadnicu, ali nije to to. Sadi se, ja idem na foliju, sistem kap po kap, pošto ima vode, zemlja je plodna.

Na kraju, Đorđe kaže da uzgaja i godži, nekoliko vrsta smokve, jagode, ali sembersko domaćinstvo ne može biti bez tradicionalnog kupusa i kukuruza.

I dok svjedočimo neobičnom uzgoju egzotičnog voća i povrća, klimatske promjene uzrokovale su lošije prinose domaćih poljoprivrednih kultura. Mnogi poljoprivrednici kažu da je ova godina jedna od najgorih do sada.