Vrhbosanska nadbiskupija oglasila se povodom najave da bi Gradsko vijeće Grada Sarajeva 1. veljače 1462. proglasilo danom osnivanja grada, istaknuvši kako postoje povijesni dokazi da je naselje Vrhbosna postojalo stoljećima prije toga.

Pozivajući se na arheološke nalaze i povijesne dokumente, Vrhbosanska nadbiskupija ističe da su tadašnji osvajači preuzeli već postojeće naselje pod nazivom civitas Vrhbosna.

Kako su naveli, postojanje Vrhbosne kao naselja potvrđuju ostaci katedrale svetog Petra, osnovane 1238. godine, te epigrafski i arhitektonski nalazi koji ukazuju na postojanje sakralnog objekta u predturskom razdoblju na području današnjeg Sarajeva.

Osim arheoloških dokaza, Vrhbosanska nadbiskupija navodi i niz povijesnih dokumenata iz 13. stoljeća, uključujući pisma pape Grgura IX. i darovnice kralja Bele IV., koji potvrđuju postojanje katedralne crkve svetog Petra u Vrhbosni.

Prema dostupnim zapisima, bosanski biskupi su u to doba imali posjede u Vrhbosni, što dodatno podupire tvrdnju da je naselje imalo organiziranu strukturu prije dolaska Osmanlija.

Vrhbosanska nadbiskupija naglašava da povijesni artefakti i dokumenti jasno potvrđuju kontinuitet naselja na prostoru današnjeg Sarajeva te poručuje kako svaki pokušaj drugačijeg tumačenja odstupa od istine.

"Kamen pamti, a dokumenti jednako bilježe. Sve drugo protivi se istini. Ili, jednostavno rečeno: Contra artefacta et documenta non sunt argumenta! Osim toga, ni Vrhbosna nije početak Grada, jer područje Sarajeva poznaje naselja u kontinuitetu od antičkih vremena. O tomu svjedoče brojna arheološka nalazišta. U tom nizu je i Vrhbosna. A kad je nastala, samo dragi Bog zna. No morala je biti neka vrsta organiziranoga naselja jer je Katolička Crkva, prema prastarim pravilima, samo u takvima osnivala biskupije i gradila katedrale", zaključeno je u priopćenju.