Post profesora Suada Kurtćehajića u kojem se referira na turski naziv za Bosance izazvao je reakciju Senada Bajrića koji ne odustaje da se u današnjoj BiH izgradi bosanski identitet i nacija. Za Bajrića pokušaj Kurtćehajića da preko turskog jezika izjednači pojam Bošnjaka i Bosanca nije prihvatljiv.

"Bosanče" okanite se ćoravog posla i sinonima kako se na tuđem jeziku zbori ime i naziv stanovnik Bosne. Na Bosanskom jeziku je Bosanac.

Ne trebaju nama tuđi falsifikati za naš identitet, niti tuđi sinonimi pod identičan naziv. Nema sinonima ali ima njihov prevod i tu je tačka.

Neka na svom jeziku svako se bavi lingvističkim nazivom kako hoće i imaju oni za to stručnjake kako na Turskom, Mađarskom i td..stranom jeziku kaže se Bosanac. Ako ste Vi Bosanac i želite baviti se afirmacijom Bosanstva, onad je suvišan svaki pomen iz tuđeg jezika naziva za politički narod Bosne.

Za vrijeme Turske okupacije zvali su nas svojim jezikom, uturali svoje pašaluke u naziv države. Ta utavorena tuđica kroz turcizam je bila u vremenu okupacije, isti slučaj je bio i kod okupacije Austrugarskog carstva kad su ukinuli nam Bosanski jezik.

I negurajte ničije sinonime ni sinonime iz arhaičnog naziva starobosanskog naroda. Svako vrijeme ima i svoje breme pa stoga u nomenklaturi modernog Bosanskog jezika Bosanac, Bosanka, Bosanstvo je temeljna odrednica savremenog oblika riječi i naziva političkog naroda što je i nacija bosanska , što je i oblik građana državljana BiH.

I da zaključim. Bosanstvo i Bošnjaštvo nije isto, to je razlika kako u govornom , tako i suštinskom značenju poimanja tog naziva i te riječi. Korištenje stranih pojmova riječi Srba, Hrvata, Bošnjaka je osmišljena strategija etničko vjerskih podjela kroz politiku nečijih naroda, iz nečijih nacija i država s sve kroz denacionalizaciju Bosanstva kako bi suštinski doveli do ne funkcionalne države i njene disolucije.