"Bošnjaka u Hrvatskoj je sve manje, moraju se preizjašnjavati iz Musliman u Bošnjak, a odnosi bošnjačkih stranaka iz ove zemlje, sa strankama iz matice ne postoje", stav je predsjednika Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadre Kulašina.

On smatra da bi Bošnjaci, njih nešto više od 24 hiljade, trebali dobiti zagarantovanog predstavnika u Saboru.

“Bošnjačka nacionalna manjina je u grupi sa Slovencima, Makedoncima, Albancima i Crnogorcima, i biramo jednog predstavnika u Sabor”, rekao je odgovarajući na pitanje N1 Kadro Kulašin.

Kulašin je dodao da trenutno ovu grupu predstavlja Albanac, iako su nakon Srba, koji imaju više predstavnika u Saboru Bošnjaci u Hrvatskoj najmnogoljudnija manjina. Ističe da je veliki doprinos Bošnjaka društvu, u oblasti kulture, sporta, ali i drugim segmentima.

“Naš doprinos u odbrani Hrvatske, 25 000 je učestovalo u odbrani Hrvatske u postrojbama Vojske, garde i MUP-a, od tih 25 000, 9 000 je dobrovoljno došlo iz BiH najviše ‘91, i početkom ‘92. godine. Preko 1 100 je poginulih branitelja, koji su bili tada u kategoriji Muslimani”, rekao je Kulašin.

Odnos SDA RH i SDA BiH ne postoji

On dodaje da je zajednica iz koje dolazi više puta “ubacivana” i “izbacivana” u ustav, da su vođeni kao Muslimani, te da su od 2010. godine uvršteni u ustav kao Bošnjaci.

“Odnos političkih stranaka iz Hrvatske koje postoje unutar bošnjačke zajednice, i stranaka u BiH apsolutno ne postoji. Imamo SDA Hrvatske koja nema nikakv odnos sa SDA u BiH. Zbog toga osjećamo da smo nigdje”, rekao je ovaj predstavnik Bošnjaka iz Hrvatske.

Prema posljednjem popisu u Hrvatskoj ima 24.131 Bošnjaka, odnosno 31.000 manje u odnosu na prethodni.

“Pripadnik nacionalne manjine, kada napuni 18 godina, bez obzira kako su ga roditelji upisali, mora se otići izjasniti o pripadnosti, to većinski narod ne radi, oni su po inerciji Hrvati. Zašto bi se naša djeca izjašnjavala dodatno?”, pita.

Na pitanje kako se onda izjašnjavaju. Kulašin kaže “svakako”, veći dio se izjasni kao Bošnjaci, ali postoji dio onih koji se izjasne kao Hrvati, i to predstavlja, smatra sagovornik, proces asimilacije.

“To ne doprinosi ni hrvatskom društvu, ni našoj zajednici, zajednica se smanjuje”, rekao je Kulašin.

Kulašin ističe, da se pripadnici prilikom prijave za izbore, svaki pojedinac morao ići i preizjasniti, da nije Musliman, već Bošnjak da bi bio uvršten u birački spisak, i da bi mogao biti biran i birati.

“Birački popisi nisu povezani, tako da pripadnik manjine ako seli iz Splita u Kaštela, mora otići u ured državne uprave i ponovo se izjasniti”, rekao je Kulašin.

Dekan pravnog Fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić smatra da sve nacionalne manjine imaju jednaka prava u Hrvatskoj, ali da u slučaju Bošnjaka postoji poseban problem koji se vezuje za promjenu iz Muslimana u Bošnjak. On dodaje i da se ne može automatizmom nekoga prevoditi iz jedne jedinice u drugu, te da je zbog zaštite podataka procedura takva.

“Ono što je specifično, i što je u pozadini problema je to nekadašnje bilježenje ljudi koji su se izjašnjavali kao Muslimani, jer je to bilo u bivšoj kategoriji u ove nove kategorije, u kategoriju Bošnjaka”, rekao je dekan pravnog fakulteta.

Koprić dodaje da se i to ne smije provoditi automatski, već da se svaki pojedinac mora pitati kako želi da se izjasni, da je to pitanje, dodaje, osnovnih ljudskih prava.

Na koncu, Koprić dodaje da Bošnjaci nemaju predstavnika, vjerovatno zbog toga što Bošnjaci nisu izašli na izbore. Dodaje da je poslednji popis pokazao da se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjuje, ali i da se smanjuje procenat manjina u hrvatskom društvu, što je trend koji, kaže zahvata cijelu Evropu.