U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku je održan brifing o nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine", kao i pripremama za obilježavanje 29. i 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Brifing je otvorio stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija. Uvodničar je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a potom se prisutnima obratio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija podsjetio je da se ovaj strašni zločin - genocid, dogodio tokom perioda kada je Srebrenica bila proglašena zaštićenom zonom UN-a te da je vrijeme da UN preuzme odgovornost.

Lagumdžija je u uvodu istakao kako brojevi 8372… označavaju najtamniji trenutak u modernoj historiji jer je to brojka nezamislivog zločina počinjenog u zaštićenoj zoni – Srebrenici.

- Tih 8372 žena, muškarca i djece sistematski su pogubljeni u junu 1995. u i oko Srebrenice. To je bio najveći, najteži ratni zločin od Drugog svjetskog rata.

U toku su pripreme za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici i imat ćemo niz bitnih događaja ove i naredne godine. Imamo i obilježavanje Dana sjećanja na Runadu kada je 1994. godine izvršen genocid.

Imamo i rezoluciju koja treba da se osvrne na događaje i obilježavanje genocida u Srebrenici 1995. Veliki broj je razloga zašto ovaj dan treba biti međunarodni dan.

Prvo, to su pouke propusta UN-a da spriječi genocid u Srebrenici i da poduzme djelotvorne mjere da do toga ne dođe.

Majke Srebrenice sve ove godine uporno traže pravdu i konačno je vrijeme da UN preuzme odgovornost i da se osigura obilježavanje sjećanja na ove tamne dane historije, i radi sjećanja na historiju ali i kao upozorenje. Ne smijemo zaboraviti šta se desilo i moramo imati na umu buduće generacije - podvukao je u svom obraćanju u UN-u ambasador Lagumdžija.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na sjednici gdje je ukazao na kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995.

- Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid - rekao je Bećirović.

Dodao je da su to sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva.

- Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine. Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici. Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je više od 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Anan je u svom Izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile "grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene"  - kazao je Bećirović.

Bećirović je potom naglasio da je Krivičnim zakonom BiH zabranjeno javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida. Dakle, svako postupanje suprotno Krivičnom zakonu BiH je u Bosni i Hercegovini krivično djelo.

U konačnici, podsjetio je na izuzetno bitne odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. godine prema kojima se zaključeni međunarodni ugovori trebaju poštivati i izvršavati u dobroj vjeri. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze djelovanja u skladu sa načelima i principima Povelje UN-a, kao i brojnim drugim međunarodnim ugovorima, relevantnim za usvajanje i implementaciju predmetne rezolucije.

Naglasio je da je veoma važno razbiti "lažnu propagandu" koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod.

- Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, su integralni dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija – podvukao je Bećirović.

Na kraju je naglasio još jednom da je ovo veliki ispit i za Ujedinjene narode.

- Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva - zaključio je Bećirović u obraćanju u UN-u.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić se osvrnuo na tekst same rezolucije.

- Ako pogledate tekst rezolucije, dubinski, čak i ovlaš, čak ni oni koji su odlučni da to učine, ne mogu pronaći nijedan argument koji smo slušali u medijima u vezi sa ovom rezolucijom, a koji govore da je ova rezolucija usmjerena protiv određene zemlje, protiv određenih ljudi, protiv određene nacije.

To nije istina. U tekstu ove rezolucije niko ne može naći ništa slično i takve stvari mogu reći samo oni koji ne misle dobro – rekao je Komšić.

Dodao je da poricanje genocida, poricanje tog zla i usvajanje i prihvatanje tog poricanja sije novo sjeme zla za generacije koje dolaze.

- Sve što sam čuo u proteklih nekoliko dana od onih koji su napadali ovu rezoluciju, koji su protiv usvajanja ove rezolucije, bilo da se radi o onima koji su u BiH ili regionu zapadnog Balkana, ili koji žive širom svijeta, pa i ovdje u New Yorku, sve što sam čuo od njih navodi me na određeni zaključak: sve to što govore je poricanje genocida.

Moramo to tako reći. Možete to upakovati na ovaj ili onaj način, možete to predstaviti kako god želite, ali ako zagrebete po površini, odbijanje da podržite ovu rezoluciju znači podršku negiranju genocida. To znači poricanje uprkos presudama međunarodnih sudova. Laži vas nikada ne mogu izliječiti, bilo da se radi o braku, prijateljstvu ili bilo kojoj vrsti veze, laž nikada ne pomaže.

Istina je jedina koja pomaže. Istina mora voditi, a isto je i kada su u pitanju velika životna pitanja kao što je ovo pred nama. Samo istina nam može pomoći da se izliječimo. Neki možda ne odobravaju činjenicu da se genocid dogodio u Srebrenici, ali činjenica je da su Srebreničani sistematski ubijani zbog svoje vjere i etničke pripadnosti. Želio bih izraziti nadu da će rezolucija dobiti dovoljan broj glasova na Generalnoj skupštini UN- a i zahvaljujem svima vama koji ste javno podržali ovu rezoluciju. Zahvaljujem vam se ne kao član Predsjedništva BiH nego kao građanin BiH i u ime svog djeteta - zaključio je Komšić.

Na kraju je uslijedilo obraćanje Azira Osmanovića, Srebreničanina koji je preživio genocid, također i autora velike izložbe "Stopama onih koji jesu (ili nisu) uspjeli preći" i memoara "Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela".

Osmanović je obraćanje u UN-u počeo riječima da je kao trinaestogodišnjak preživio genocid u i oko Srebrenice u periodu od jula do oktobra 1995. godine.

- Cijeli svoj život posvetio sam prikupljanju materijala i dokumentarnih dokaza o životu i nestanku moje zajednice, zajednice Bošnjaka muslimana u sjeveroistočnoj Bosni. Uprkos svemu, živim u Srebrenici sa suprugom i naše troje djece. Posljednjih 15 godina radio sam kao istraživač, kustos i na kraju kao vođa tima muzejskog arhiva u Memorijalnom centru Srebrenica. Moje današnje obraćanje je dvostruko. Danas vam se obraćam kao preživjeli svjedok genocida, ali i kao čuvar kulture sjećanja u i oko Srebrenice. Kao preživjeli, pridodajem svoj glas opravdanom pozivu da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici – rekao je Osmanović.

Dodao je da ovom rezolucijom države članice imaju priliku odati počast životima koji su nepravedno oduzeti i učiniti značajnu promjenu u životima onih koji su preživjeli iskušenje i stradanje u genocidu.

- Vi kao države članice Ujedinjenih nacija imate priliku da stanete na kraj negiranju genocida i zaustavite veličanje nasilja, da pomognete našoj borbi da pronađemo posmrtne ostatke naših najmilijih kako bi oni bili dostojanstveno položeni na posljednji počinak, da prenesete pouke iz Srebrenice svijetu i osigurate mirniju budućnost za našu djecu.

Proglašavanjem 11. jula međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine potvrđujete sudski utvrđene činjenice genocida i stajete na stranu istine i pravde - zaključio je u govoru Azir Osmanović, preživjeli svjedok genocida u Srebrenici.