"Bošnjaci se trebaju pripremiti za geopolitički kolaps i situaciju u kojoj ćemo morati braniti svoje postojanje i slobodu, kako smo to uradili 90-ih godina prošlog vijeka. 

Nisam siguran da li će doći do toga, ali bi se moglo desiti brzo. 

Stoga, moramo biti robustniji", poručio je politički analitičar Haris Imamović. 

On je ovakav stav utemeljio i na istupu u Crnoj Gori proteklog vikenda gdje je govorio o dubokim promjenama na globalnoj političkoj sceni kojih ljudi u regionu ili uopće nisu svjesni ili malo ko razumije šta se dešava. 

"U razgovoru s jednim od kreatora američke sadašnje politike na zapadnom Balkanu - 2020-2021. godine rečeno mi je da 'nema više odluka bez Srba na balkanu jer su najjači ima ih najviše i imaju najviše oružja'. 

To mi je rekao jedan od kreatora američke politike na zapadnom Balkanu. 

Bio je to trenutak suočavanja s jednom ružnom, ali potpuno ogoljenom slikom funkcioniranja stvari u ovom trenutku.

Mi smo potrošili dvije decenije "ratujući" s postulatima šta je ispravno a šta nije. A politika se, umeđuvremenu, formirala na vrlo grubim temeljima - poštuje se broj, snaga, oružana moć, ekonomski resurski...

Prije nije bilo tako, ali to "prije" sada više ne postoji", rekao je Imamović u Crnoj Gori. 

Istakao je da su u zadnjih 30 godina odluke donošene bez odobrenja Beograda.Tako je došlo do samostalnosti Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine... uslijedila je agresija Srbije, potom je Srbija bombardirana, države bivše Jugoslavije napredovale su k NATO i EU...

"Sada toga više nema. 

Pa bez Beograda nema ni vladavine prava na Kosovu. Bez Srbije nema napretka ka EU i NATO. U Crnoj Gori se podilazi Beogradu i formiraju se vlade po njihovom ukusu.

U BiH isto - sankcije bošnjačkom rukovodstvu. Vlast s Miloradom Dodikom je formirana uz podršku zapadnih faktora, iako je moglo i bez njega. 

Na sve to mi u regionu reagiramo bježanjem od istine, govorimo da je možda greška, da se radi o nekompetencija, da su neki čak možda i korumpirani... Ne mislim da je išta od toga što pričamo tačno.

Trošeći vrijeme u rasprvi o vrijednostima, zanemarujemo suštinsku promjenu - a to je poštivanje moći", rekao je Imamović.

On je podsjetio na nedavnu izjavu državnog sekretara SAD Antony Blinkena koji je rekao da smo u protekle tri decenije živjeli u jednom stanju koje se suočavalo s brojnim izazovima. 

"A onda je rekao: "Taj poredak koji smo mi živjeli i koji se suočavao s izazovima kao što su ratovi u bivšoj Jugoslaviji, više ne postoji.

Kod nas ta izjava nije ni primjećena. Niko to nije objavio", rekao je dalje Imamović.

Potom je istakao da takva poruka znači da smo u "Hobsovskom stanju anarhije gdje se ne zna ko je vlast, ko ima monopol na primjenu sile..." 

"Nema više jednog policajca. 

'Nema više poretka', rekao je Blinken. 

I onda je pitao - šta to slijedi poslije ovakvog poretka. Šta sad? Rekao je da ne zna i sad se pravi nešto. Ovisno od ishoda borbe na globalnom planu, novi poredak će se definirati", ispričao je ovaj bh. analitiar. 

Pojasnio je i da više nema unipolarnosti gdje je sva moć u rukama SAD. 

"Sad dominiraju Rusija, Kina i SAD. One su najjače, pa Kina, pa Rusija. Rusija, dakle, nije dovoljno slaba. 

Na snazi je hladnoratovska logika i to se vidi na mnogo primjera u našem regionu", kazao je Imamović.

On je bio savjetnik u Predsjedništvu BiH u periodu 2019.2023. godina. 

Isrpičao je i da je nakon izbora 2018. godine formiranje vlasti bilo uslovljeno slanjem izvještaja u NATO-u. 

Ustvrdio je da je BiH u tome bila prilično usamljena i da Zapad nije bio voljan pomoći da se napravi valjan dogovor. 

Iz tog primjera, kao i iskustava Crne Gore i Kosova u zadnjih nekoliko godina, on je izvukao zaključak u prilog tezi da Zapad i na Balkanu samo poštuje moć i brojnost. Zbog toga su intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidra u Ustav entiteta F BiH i Izborni zakon ogromni korak nazad u odnosu na put kojim se BiH do tada kretala prema liberalnoj demokratskoj državi. A zato su u Crnoj Gori izabrane tri vlade po ukusu Beograda i zato Kosovo, a ne Srbija, trpi sankcije Zapada iako se zvanična Priština bori za vladavinu prava i građanske slobode i jednakost.   

"Ne mislim da se ovdje radi o zavjeri. Jednostavno, Zapad ima probleme, a izgubio je moć. Oni se ne mogu baviti nama jer imaju puno veće izazove u Ukrajini, sada na Bliskom Istoku...

Podsjetit ću vas na jedan stav koji je Alija Izetbegović 1993. godine iznio, tokom previranja u Rusiji kada je bio pokušaj svrgavanja Borisa Jeljcina vojnim pučem. 

Izetbegović je rekao da, kada god postoji problem na Istoku, to je egzistencijalna opasnost za nas. 

Mislili smo da će s početkom rata u Ukrajini, Zapad kazniti Beograd. Kako naivno!", rekao je Imamović.

On je zaključio da državama regiona - BiH, Kosovu i Crnoj Gori predstoji težak period, teži nego do sada: 

"Nema više napretka na NATO i EU-putu. Nema promjena ustava ka boljem, usvajanja vrijednosti liberalne demokratije. Ovo će biti borba za goli opstanak kakve bilo države. i BiH i Crne Gore, prije svega borba za identitet. 

Zapad nama neće popustiti. Zapad popušta Srbiji koja se širi kao regionalni hegemom. A mi ćemo uspjeti ako uspijemo sačuvati identitet", stav je Imamovića.