Njemačka vlada sa velikom političkom zabrinutošću posmatra ponašanje predsjednika RS Milorada Dodika baš kao i njegovog saveznika, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pravog lošeg momka na Zapadnom Balkanu, piše njemačka štampa.

- Secesionistička politika Milorada Dodika čini da se dalja eskalacija između administracije međunarodnog protektorata (OHR-a) i Vlade Republike Srpske (RS) čini sve vjerovatnijom - piše Frankfurter Rundschau (FR).

List podsjeća da su samo "tri dana prije početka rata u Ukrajini, 21. februara 2022. godine, ministri vanjskih poslova EU u Briselu odlučili da skoro udvostruče snage EUFOR/Althea na 1.100 vojnika i da ih opreme borbenim oklopnim vozilima".

Autor ističe da je to "jedan od razloga zašto je Bundestag u ljeto 2022. godine odlučio da Bundesver ponovo uključi u misiju EU u BiH nakon desetogodišnje apstinencije, pri čemu NATO, u skladu sa dogovorom Berlin-Plus podržava EU-snage korištenjem sredstava i sposobnosti ovog vojnog saveza. I to uprkos činjenici da Zapadna vojna alijansa kao cjelina nije angažovana u BiH. A Bundestag je u junu produžio mandat EUFOR-a za još godinu dana – do kraja juna 2024. godine".

Frankfurtski dnevnik piše da "njemačka vlada, kao i njeni saveznici u EU, ocjenjuju da se sigrunosna situacija u Bosni i Hercegovini još može kontrolisati, ali da je nivo prijetnje visok – što proizilazi iz dokumenta Ministarstva odbrane u Berlinu, dostupnog medijima. Ukazuje se na "rizike od nasilnih ili kriminalnih radnji protiv zapadnih državljana, međunarodnih i nacionalnih snaga sigurnosti i pripadnika državne administracije".

U tekstu se pominju i napisi nekih bh. medija da se ramišlja o povećanju pripadnika trupa EUFOR-a, na šta je političar SPD-a Nils Schmid rekao:

- Bosna se prije svega mora politički ojačati – a ne daljim povećanjem broja vojnika na terenu.

Schmid je rekao, prenosi FR, i da njemačka vlada sa velikom političkom zabrinutošću posmatra "Dodikovo ponašanje – baš kao i njegovog saveznika, pravog "bad guyja" (lošeg momka) na Zapadnom Balkanu predsjednika Srbije Vučića".

U tekstu se ocjenjuje da su "posljednji Dodikovi napadi na institucije bosanskohercegovačke države i visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta među najozbiljnijim od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine". U tom kontekstu se pominje spor oko Ustavnog suda BiH, kao i to da je "bivši političar CSU-a, a sada visoki predstavnik u BiH Schmidt reagirao prošle sedmice uredbom o proširenju krivičnog zakona, koji predviđa krivične posljedice za javne funkcionere koji poštuju Dodikove zakone. Za radnje koje ugrožavaju ustavni poredak države u cjelini prijeti kazna do pet godina zatvora."