U ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi krompirom kao najdominantnijom i najznačajnijoj povrtlarskom i uopšte sjetvenoj kulturi u opštini Rogatica zasijano je 242 hektara poljoprivrednog zemljišta. Po tradiciji, najviše kromira zasijano je na boričkom platou jer kako se ovdje kaže „krompir na Borikama posadi i naopako, on će roditi naoposlu i dobro“.

U tu priču uvjerili su se mnogi na Borikama i ove godine. I pored izrazito nepovoljnih vremenskih prilika i suše kada je krompiru najviše trebalo, on je solidno rodio. To posebno važi za one proizvođače koji su maksimalno primijenili agrotehničke mjere od sjetve do vađenja krompira i koji su za sjetvu koristili kvalitetno sjeme, kazuje inženjer poljoprivrede Novak Motika, direktor privrednog društva „Agromont“ i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Solanumprodukt“, koji su ove godine zajedno zasijali krompirom 15 hektara na vlastitom i u zakup uzetog zemljišta.

Iako je bila ekstremno sušna godina, dadaje Motika, mi smo zadovljni rodom. Kampanja vađenja koja, zahvaljujući lijepom vremenu Mihioljskog ljeta, ide dobro i na našim parcelana imamo rod od 22 do 25 tona po hektaru. Mene i ostale proizvođače krompira interesuju kakve će biti cijene. Ako je prošle godine bila došla do jedne marke po kilogramu, onda ove godine s obzirom na dostignute cijene pogonskog goriva i maziva za mašine, đubrivo i posebno dnevnice sezonskih radnika na vađenju krompira koje su došle i do 70 maraka, cijena krompira ne bi smjela biti ispod najmanje 30 posto od prošlogodišnjih.

Slično razmišlja i Mile Ćebić, koji je kao porodično gazdinstvo sijao krompir na dvije parcele u dijelu rodnog sela Brankovići. Na parceli „Raskršće“, kod poznate boričke lijeske, sa oko pet dunuma zemljišta, on je ubrao oko 12 tona krompira sorte „agria“. Koliko sam mogao primijenio sam agro mjere i evo isplatilo se. Rod je neočekivano dobar jer tokom cijelog ljeta nismo imli ni jednu dobru kišu. Ovako, biće dovoljno za moju porodicu i nešto će se moći i prodati. U pitanju su cijene. Sve ispod marke i 30 pfeninga, nema proizvođača. Inače, reče još ovaj proizvođač, krupnoća krompira nije kao nekih ranijih godina. Ali, zato ima ga dosta i tradicionalno veoma dobrog kvaliteta koji je poznat za borički kraj.

I on se požali na visoke troškove sjetve i vađenja krompira koja traži fizičku radnu snagu, a dnevnice su „otišle do neba“, čak i do 70 mraka. Problem je i što je sve manje onih koji hoće da rade ovaj posao. Spalo se uglavnom na starije žene koje taj posao rade već godinama, naglasio je Ćebić koji je i sam zasukao rukve i obavlje dosta poslova oko vađenja, utovara na traktore i lagerovanja krompira.

Krompir se intenzivno vadi i u DOO „Agros“ Ozrena Planojevića, koji je sijao 30 hektara, od čega 22 hektara sjemenskog i 8 merkantilnog, u „Agroplodu“ Dragana Džide koji je sijao 8 hektara sjemenskog i 11 merkantilnog i kod porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koja su krompir sijali na 160 hektara merkantilnog, odnosno krompira za jelo. Rod i problemi su isti ili slično kao i kod ostalih proizvođača, ali je sigurno, da će cijene biti nešto veće a potrošači će imati dobru ponudu i kvalitet koji po tradiciji prati čuveni krompir sa Borika i uopšte iz opštine Rogatica.

Tekst i foto: Sreten Mitrović