Pored onih u Hercegovini, trenutno najaktivnija gradilišta na Koridoru 5C nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu. Izgradnjom novih dionica radi se na spajanju Zenice i Doboja.
Na najdužoj dionici trase Koridora 5C kroz Zeničko-dobojski kanton, Medakovo – Ozimice, u toku su pripremni radovi.
Na dionici ceste dužoj od dvadeset i jednog kilometra gradit će se i 120 objekata, a rok za to je 30 mjeseci. Osim nabavke i transporta materijala, druge građevinske i geološke probleme ne očekuju.
S druge strane, obzirom da dionica jednim dijelom prolaz kroz tri općine: Žepče, Maglaj i Tešanj problem sa lokalnim stanovništvom već imaju.
– Potrebno je da se ugradi oko 4.500 kubika nasipa, imamo tunel preko 2 kilometra, imamo nekoliko značajnih objekata mostova Tako da u narednom periodu ovaj prostor će biti zaista jedno veliko gradilište i molimo sve lokalne zajednice i loklano stanovnstvo na razumjevanje – kaže Alaga Husić, predstavnik investitora na dionici Medakovo – Ozimice.
Ova dionica, zajedno sa dionicom Putnikovo Brdo – Medakovo, dužine 8,5 kilometara čija je izgradnja počela u novembru prošle godine, činit će funkcionalnu prometnu cjelinu. A kako bi se barem gradilištima spojili Zenica i Doboj – ostala je dionica dužine 12 kilometara od Ozimica do Poprikuše.
– Tenderska procedura je u toku i čekamo dodjelu i tog ugovora i ona bi se trebala završiti uporedo i sa projektom Medakovo – Ozimnice tako da neke 2026. bi mogli imati jednu cjelinu od Zenice i do Doboja da su spojeno autoputem – ističe Husić.
Građevinski radovi na dionici Putnikovo brdo – Medakovo kod Tešnja, u jeku su sezone. Ovom dinamikom, ističe izvođač radova, do sredine 2025.godine dionica bi trebala biti završena.
– Urađen je jedan dio mosta Usora, rade se radovi na nasipanju trase rade se Tunel Hrastik, rade se hidrotrehnički objekti. Imamo i regulaciju Rijeke Usore i regulaciju rijeke Tešanjke u tu će zaista najviše problema biti naročito u periodu zimskom periodu – kaže Admir Helić, predstavnik izvođača radova na dionici Putnikovo brdo – Medakovo.
Završetkom bi sam Tešanj, općina sa dvije hiljade i 700 poslovnih subjekata, bio samo 130 kilometara udaljen od glavnog grada naše zemlje.
– Mnogo nam je važnije dakle ekonomski efekat koridora samim završetkom gradnje jer očekujemo dalje investicije, povećanje broja radnih mjesta i bolje uslove za rad i privređivanje na prostoru općine Tešanj – navodi Suad Huskić, načelnik Tešnja.
Ipak, ostaje pitanje hoće li se plan Autocesta, da do polovine 2026. godine sjeverni dio Koridora, od Sarajeva do Save, bude u potpunosti izgrađen i obistiniti, s obzirom na stanje na terenu i informacije kako su radovi na dionici Vranduk – Ponirak obustavljeni zbog ekspanzije troškova. Da li se to desilo i zbog čega, nismo saznali jer zbog godišnjih odmora nadležnih u Autocestama Federacije odgovor na ovo pitanje nismo još dobili, javlja BHRT.
