"Dvi partizanske, dvi domoljubne i himna", govori Ranko Britvić nekome u slušalicu dok se vozimo gradom. Organizira skup udruge koju vodi, zove se VeDRA i okuplja "veterane Domovinskog rata i antifašiste" s pomalo utopističkom misijom približavanja branitelja i partizana.Sa šredsjednikom VeDRA razgo varale kolege iz Slobodne Dalmacije čiji tekst prenosimo bez intervencija.

A gorespomenuti VeDRA-in skup, koji je i povod ovom tekstu, održao se proteklog vikenda u Kaštelima, u Domu hrvatskih branitelja u Kaštel Sućurcu, na Trgu palih za slobodu 1, "u okviru projekta 'Od pobjede 1945. do pobjede 1995.'"

U organizaciji sudjeluje UAAB – Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita, uz podršku Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Kaštela i Ministarstva branitelja, koje je dalo 30 tisuća kuna, ali ne samo za kaštelanski skup, nego i za predstojeće slične projekte VeDRA-e i splitskih antifašista u Zagrebu i Puli.

– Drago nam je da su nam dali te pare, više kao simboliku, ali moramo napomenuti da su dali deset puta više onoj dvojici revizionista za knjigu o Jasenovcu – govori Britvić na početku razgovora, te objašnjava kako misli na akademika Josipa Pečarića i dr. Stjepana Razuma i njihovu knjigu "Razotkrivene jasenovačke laži".

Prije nego što nastavimo s Britvićem, napomenimo da je skup u Kaštelima otvorio "veteran Domovinskog rata i potpredsjednik VeDRA-e general HV-a u miru Veselko Gabričević". Prva je na programu  bila izložba po petnaest fotografija iz oba rata, a uslijedio je okrugli stol na kojem su, uz moderiranje Jurice Pavičića, sudjelovati Renato Matić, Branko Dubravica, Dragan Markovina, Tihomir Rajčić, Zoran Radman, Siniša Kuko...

A sada opet Britvić. Objašnjava što im je cilj.

– Ovo je u biti nastavak pilot-projekta koji smo radili 22. lipnja 2017. godine u Splitu s intencijom da sačuvamo dignitet Domovinskog rata kroz obranu digniteta Narodnooslobodilačkog rata, da obranimo časnu ulogu svih koji su bili njegovi aktivni pripadnici na strani antifašističke europske koalicije i da spriječimo revizionizam koji je na podmukao način prisutan u cijelom društvenom životu RH.

Ovi koji ga provode stalno govore da je dosta priča o ustašama i partizanima, stalno potenciraju da se o tome ne govori te tako rade tihi, podli revizionizam koji ulazi u sve pore društva.

 I danas imamo taj "Za dom spremni", koji je isto što i "Sieg heil", a odrekli smo ga se tijekom rata, odrekao ga se zapovjednik Glavnog stožera Oružanih snaga Janko Bobetko i predsjednik Tuđman.

Imali smo i ove koji su se oblačili u crnu boju i koji su se pozivali na neke Rafaele Bobane i Crne legije, a oni su bili neprijatelji naše borbe zato što su nas označavali kao ustaše. Tjerali su srpsku braću od nas, tjerali su kvalitetne ljude koji su bili dio policijskih snaga, tjerali su vojna lica bilo koje nacionalnosti koja su nam prišla, dakle, bili su štetočine broj jedan, htjeli su nas podijeliti i kompromitirati i na međunarodnoj sceni.

U onom vihoru rata nismo se imali vremena njima baviti pa smo se ponašali nekako oportuno, zbog čega krivnju osjećamo i mi članovi VeDRA-e. Mislili smo, proći će to, ali ne prolazi, dobiva neku modernu dimenziju.

Kako ćete se danas tome suprotstaviti?

– Dakle, na civiliziran, legalan, zakonit način – organiziranjem manifestacija, javnih skupova na kojima se ukazuje na sinergiju Domovinskog rata i Narodnooslobodilačkog rata, tj. antifašističke borbe, na te dvije pozitivne epizode hrvatskog naroda u 20. stoljeću.

Mi uvijek na tim skupovima naglašavamo da su se partizani borili za slobodu Europe, a mi branitelji da budemo dio te Europe. Ističemo i činjenicu da je 22. lipnja službeni praznik u RH kojim se slavi početak antifašističke borbe, ali ne postoji dan u RH kojim se slavi dan pobjede u tom ratu.

A skup u Kaštelima?

– Kaštela smo odabrali kao kraj koji je u NOR-u i u ovom ratu dao mnogo mladih života. Isti su bili ciljevi kaštelanskih težaka, radnika, studenta, intelektualaca, muškaraca, žena... Pružali su otpor talijanskim okupatorima, Nijemcima i domaćim izdajnicima – ustašama i četnicima.

I u ovom smo ratu mi iz Kaštela među prvima reagirali i krenuli svi zajedno u rovove i borbu za oslobođenje Hrvatske. Željeli smo pomoći i Udruzi antifašista grada Kaštela, oni pripremaju jedan projekt sličan našima i htjeli smo ih promovirati.

Kako surađujete s Gradom Splitom?

– Grad nam ne daje ni lipe. U godinu i pol nije nam dao ni novac, ni prostor, ignorira naša traženja, pa su nas u svoje prostorije primili antifašisti Grada Splita i sad im pomažemo s plaćanjem računa i pomlađujemo ih s našim članovima.

Jeste li tražili novac od drugih jedinica lokalne samouprave?

– Ne, ni od koga nismo tražili novac. Sami se pomažemo, neke organizacije i prijatelji nam pomažu, ali to je na granici mogućnosti. Bez našeg volonterskog rada i doprinosa ničeg ne bi bilo. Vrlo smo transparentni, sve ide preko uplata ako netko želi pomoći.

Koliko članova imate?

– Oko 300, a imamo više od 1500 simpatizera koji pomažu. Osim u Splitu, najviše članova imamo u Istri, ali i u svim krajevima Hrvatske. Pokojni general Petar Stipetić prvi nam je počasni predsjednik. I zasad jedini.

Suradnja s drugim udrugama?

– Kad sam na prvom predstavljanju udruge kod splitskoga gradonačelnika, gdje su se okupile sve udruge iz Domovinskog rata, rekao da smo ponosni što su Hrvati bili na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, jednom dijelu to se nije svidjelo pa su napustili salu.

Kojim se udrugama to nije svidjelo?

 – Nemam pojma kako se zovu. Udruga Četvrte brigade nije istupila, s njima smo planirali suradnju i okrugle stolove, ali, nažalost, nikad se nisu realizirali.

Udruge proistekle iz Domovinskog rata trebale bi se jasno odrediti o Drugom svjetskom ratu. Ako bi potvrdile da je to pobjednički rat, onda bi bili riješeni svi problemi i tenzije, ne samo u braniteljskim strukturama, nego i u drugim segmentima društva. Neka se izričito izjasne jesu li Hrvati u tom ratu bili pobjednici.

Čini mi se da je još veći problem silna militarizacija društva, niz udruga, priča o ratu...

– Mi u udruzi smatramo da u Hrvatskoj postoji previše braniteljskih udruga. Naša je intencija da postoji jedna jedinstvena udruga za invalide, jedna jedinstvena udruga za branitelje i jedna udruga obitelji poginulih u Domovinskom ratu. Sve drugo je bacanje novca, kako državnog, tako i na razini lokalne samouprave. U Splitu ih ima više od 40, u Kaštelima 17.

Naša je intencija preispitati braniteljska prava, koja se trebaju ograničiti samo na ljude iz borbenog sektora i na teško stradale branitelje. Državni proračun je preopterećen tim davanjima pa će posljedice osjećati još mnoge generacije mladih Hrvata. Možda ni jedno društvo nije dalo takav status svojim veteranima, a sigurno ih u ratu nije bilo toliko koliko ih je upisano sada. I suludo je da netko sada, 23 godine poslije rata, može dobiti status branitelja.

Kako surađujete s Hvidrom?

– Nemamo posebnu suradnju, ali otvorili smo vrata svima, pa i njima. Ne želimo politiku u našu butigu i nemamo političkih ambicija. Svi naši članovi svoje političke stavove i svoj svjetonazor zadržavaju za sebe, a jedinstveni smo u onim idejama koje sam već naveo. Ne želimo da nas se vezuje uz političke stranke i društvene lobije.

Bilo je loših momenata u oba rata, ali mi ne govorimo o tome. Ne spominjemo bleiburge, medačke džepove, pričamo samo o onome čime se ponosimo, a sve ostalo prepustit ćemo povijesti i pravosudnim organima. Ratni zločini ne zastarijevaju.

Ono što postoji, što je nepobitno utvrđeno, kaže da je Drugi svjetski rat i uloga antifašista u njemu časna, sjajna. Nažalost, značaj antifašističkog rata u društvu se umanjuje; srušeni su ili uklonjeni gotovo svi spomenici iz NOB-a, u školama se ne uči o njemu, zatire se svako sjećanje na slavne bitke u kojima su tisuće hrvatskih domoljuba izginule u borbi za oslobođenje od fašizma i nacizma. Takvo stanje želimo promijeniti.

Isto tako, želimo da se ratni zločini iz oba rata ne zaboravljaju i da njih rješavaju, kao što smo već naveli, pravosudna tijela i drugi nadležni organi.

Dolaze li na vaše skupove predstavnici drugih braniteljskih udruga?

– Redovito ih pozivamo, ali ne dolaze organizirano kao članovi tih udruga, nego u privatnom aranžmanu. Mnogi u Splitu, a i cijeloj Hrvatskoj gledaju sa simpatijama na naše aktivnosti. Želimo nastaviti bez svađa, natezanja, polariziranja – kroz razgovor, kulturne aktivnosti, kroz umjetnost, glazbu i scenska uprizorenja želimo prići ljudima i privući ih nama. Ne odobravamo da se pljuje po NOB-u i poginulima u antifašističkoj borbi jer se bojimo da će možda i nama nove generacije pljuvati po grobovima branitelja iz Domovinskog rata.

Kako surađujete s Katoličkom crkvom, čiji predstavnici rado dolaze na braniteljske skupove?

– Nesretni smo zbog toga što nam Crkva ne dolazi iako ih redovito pozivamo kad odajemo počasti partizanima poginulima u borbi za oslobođenje od fašizma. Katolička crkva je generator negativnog raspoloženja prema antifašističkoj borbi i partizanima.

Nisu došli ni na prošlogodišnju obljetnicu borbe na Sutjesci, gdje su poginule tisuće mladih Hrvata, poglavito iz Dalmacije, koji su potekli uglavnom iz kršćanskih obitelji i koji su kao takvi zaslužili da im se osigura i prigodni crkveni obred na grobovima.

Na Sutjesci, inače, nije bio nitko od predstavnika hrvatske Vlade, ali zato su negdje u isto vrijeme, prošle godine, dva hrvatska ministra, uz brojne crkvene velikodostojnike, nazočila ukopu posmrtnih ostataka trojice ustaških vojnika negdje u Lici. Trošak tog obreda podmiren je iz državnog proračuna, tj. iz sredstava Ministarstva hrvatskih branitelja.

Kakav je plan nakon Kaštela?

– Krajem ožujka idemo u Zagreb, a u svibnju smo u programu obilježavanja dana Pule, Dana oslobođenja od fašističke okupacije, gdje su gradonačelnik i njegovi pročelnici oduševljeni našim projektom "Od pobjede do pobjede" i žele da zajedno s antifašistima i braniteljima iz Domovinskog rata iz Istre uveličamo tu manifestaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija