Politika

Ako je suditi po prvim reakcijama, od usklađivanja vizne politike BiH sa EU neće biti ništa, i po svemu sudeći, Evropa je pred BiH stavila još jednu nepremostivu prepreku. 

Podsjećanja radi, zemljama zapadnog Balkana nedavno je uveden još jedan uslov za dobijanje šest milijardi evra iz Plana za rast, a odnosi se na usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom. To u praksi znači da BiH u dogledno vrijeme treba da uvede vize Rusiji, Kini, Turskoj, Saudijskoj Arabiji itd., a od čega, kako stvari sada stoje, neće biti ništa.

“Neće biti usklađivanja s viznim režimom EU. Nećemo se odreći naših prijatelja. Od Evropske unije imamo velika očekivanja, imajući u vidu ranije dogovore i obećanja koja nisu u potpunosti odgovarala ogromnom napretku koji je BiH napravila”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

 

Slično kao i Dodik, reagovao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i lider NiP-a, koji je rekao: “Traže uvođenje vize građanima Turske, Rusije i ne možemo ih poslušati.”

“Turska je prijatelj BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da političari iz Republike Srpske dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima. Nije objektivno”, rekao je Konaković.

 

On je rekao da bi uvođenje viza za zemlje koje traži EU drastično pogodilo turizam koji konstantno bilježi rast, istovremeno navodeći da su vize uvedene Bahreinu i Omanu.

 

Upravo je Konaković bio među najvećim zagovornicima ukidanja viza državljanima Saudijske Arabije, a što se kasnije kroz podatke pokazalo kao dobar potez. Broj dolazaka iz Saudijske Arabije povećao se za 130 odsto i oni su danas među najbrojnijim turistima u Bosni i Hercegovini.

“Uvažavamo ih, prihvatamo, oni su naši prijatelji, ali razumiju da nećemo slijepo poslušati bilo koga prije interesa BiH i naših građana”, rekao je Konaković komentarišući eventualno ukidanje viza i usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom.

Zahtjev EU možda je i prvi put “ujedinio” političke neprijatelje koji su do sada imali potpuno različite poglede na uslove koje ispostavlja Evropska unija. Republika Srpska bila je protiv nekih rješenja koja se traže, dok su političari iz Federacije BiH bez pogovora izvršavali zahtjeva. Kod eventualnog usklađivanja viznog režima, situacija je potpuno drugačija i Republika Srpska i Federacija BiH su za to da se ne sprovedu zahtjevi Evropske unije. Praktično, Republika Srpska ne pristaje da se uvedu vize Rusiji i Kini, dok Federacija BiH ne želi da uvodi vize Turskoj i Saudijskoj Arabiji.

“To je prva tačka na kojoj su politički akteri saglasni, ali se svi slažu iz svojih nacionalnih pozicija. Ono što je bitno iz perspektive Republike Srpske, naravno da ta država nije bitna iz perspektive nekog drugog korpusa, ali je bitno da zadrži bezvizni režim sa državama do kojih im je stalo”, rekla je Tanja Topić, politički analitičar.

 

Ona ističe da je pred BiH stavljen “krupan zalogaj” i da je teško očekivati da sve strane odustanu i naprave određenu vrstu ustupka.

“Ako bi, hipotetički, jedna strana pristala da se ispoštuje zaključak Evropske unije, definitivno će postojati druga koja bi to osporila. Jedini problem koji možda može riješiti to pitanje jeste da se BiH, u perspektivi, nađe na udaru viznog režima, ali i tada je pitanje da li bi politički autoriteti nešto promijenili, jer su pokazali da im nije bitna pozicija građana”, naglasila je Topićeva.

Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona bilo je domaćin sastanka na kojem je ministrica Aida Salčinović rukovodiocima zdravstvenih ustanova sa područja ovog kantona predstavila projekat "Poboljšanje zdravstvenog sistema u Federaciji BiH", koji provodi Federalno ministarstvo zdravstva sa Svjetskom bankom.

SAD su upozorile Iran da ne pokreće još jedan napad na Izrael jer neće moći obuzdati izraelsku stranu ako se to ponovno dogodi, objavio je portal Axios. Neimenovani američki dužnosnik je rekao da je poruka prenesena direktno Irancima.

U Odžaku završetak izbornog procesa sve dramatičnije obilježavaju ozbiljne sumnje u regularnost izbornog procesa, osobito u vezi s indicijama o potpisima birača koji su krivotvoreni, a što onda prema projekcijama iz HDZ-a  pak znači da se fiktivnim glasovima došlo do pobjednika za mjesto načelnika. Iz ove stranke smatraju da indicije, pa i dokaze koji su čak iznošeni prije početka kampanje za izbore, CIK ignorira.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojio Nacrt rezolucije o Bosni i Hercegovini, kojeg je predložila Francuska. Rezolucijom se produžava mandat EUFOR-a u BiH na 12 mjeseci. Održana je i redovna debata, tokom koje su ambasadori zapadnih zemalja kritikovali, kako kažu, “secesionističku retoriku vlasti u Republici Srpskoj”, istovremeno pružajući podršku visokom predstavniku u BIH. Na prijetnje miru i stabilnosti upozorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, što je izazvalo žestoke reakcije predstavnika vlasti u RS.

Ibro Berilo, načelnik Trnova pušten je na slobodu, potvrdio je to Rusmir Isak, direktor KPZ Zenica.

Ambasadorica Velike Britanije pri UN-u Barbara Woodward govorila je sinoć na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Sjedinjene Države potvrdile su pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predanost Daytonskom sporazumu te multietničkoj, demokratskoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini. 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku. 

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se danas na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Obraćanje predsjedavajućeg Bećirovića prenosimo u cjelosti:

Poštovana predsjedavajuća,

uvažene ekselencije,

na početku obraćanja koristim priliku, uvaženi predsjedavajući, da Vam poželim uspješno predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN).

Moja je obaveza da provodim vanjsku politiku države Bosne i Hercegovine, koja se temelji na Ustavu, zakonima i drugim državnim dokumentima.

Naši vanjskopolitički ciljevi su ulazak u NATO i EU. Bosna i Hercegovina je uspješno prešla veliki dio puta ka evroatlantskim i evropskim integracijama. Da nije bilo opstrukcija i blokada, iniciranih izvan granica naše države, naši rezultati bili bi još bolji. 

Svi ratovi u dugoj historiji Bosne i Hercegovine izazvani su agresijama drugih država.

Tako je bilo i od 1992. do kraja 1995. godine. To su potvrdili i sudovi UN-a. Dakle, suštinski problem Bosne i Hercegovine su pokušaji izvana da se naša država oslabi, podijeli i u konačnici uništi.

U maju ove godine, u Generalnoj skupštini UN-a, usvojena je Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995.

Nakon pravosnažnih presuda najviših sudova UN-a o genocidu nad Bošnjacima, veoma je važno da je i Generalna skupština UN-a usvojila ovu rezoluciju. Ne smijemo zaboraviti, genocid nad Bošnjacima bio je kulminacija agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Nažalost, rukovodstvo Republike Srbije ne poštuje presude sudova UN-a i Rezoluciju Generalne skupštine UN-a.

Podsjećam, Srbija je jedina država na svijetu koja je prekršila UN-ovu Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Destruktivnu politiku rukovodstva Srbije slijede i organi vlasti entiteta Republika Srpska. Oni su u nastavne programe osnovnih škola nedavno uveli sadržaje koji glorificiraju presuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Oni nisu heroji. Oni su presuđeni ratni zločinci, proglašeni krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

Dame i gospodo,

оrgani vlasti entiteta Republika Srpska opasno ugrožavaju temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Oni javno zagovaraju:

- unilateralno destruiranje Dejtonskog sporazuma
-  obnovu zločinačkog projekta velike Srbije;
-  uništenje države Bosne i Hercegovine
-  i kršenje međunarodnog i nacionalnog prava.

Ovo nisu samo moje lične konstatacije.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je 20. juna 2024. jednoglasno zaključio da vladajuća koalicija u entitetu Republika Srpska:

-  vrši flagrantne napade na Opći okvirni sporazum za mir;
-  napada ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine;
-  napada suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine;
-  podriva državu, njene organe vlasti i njen multietnički karakter.

Svjedoci Dejtonskog sporazuma, koji aktivno djeluju u Vijeću za implementaciju mira i UN-u, trebaju upaliti crveni alarm zbog prijetnji miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji.

Veoma je važno da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira usvojio jasno tumačenje tri važna elementa za osiguranje mira i stabilnosti.

Suverenitet pripada Bosni i Hercegovini, kao jedinstvenoj državi čiji je teritorijalni integritet zagarantiran, između ostalog, Općim okvirnim sporazumom za mir.

Entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države, oni postoje isključivo na osnovu Ustava BiH i nemaju vlastiti suverenitet.

Međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente za osiguranje implementacije Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Dame i gospodo,

rukovodstvo Republike Srbije se agresivno miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, kao i nekih drugih država u regiji.

Jedan od dokaza ove moje tvrdnje je i usvojena Deklaracija tzv. svesrpskog sabora u Beogradu, 8. juna ove godine. Osim na tzv. svesrpskom saboru, Deklaracija je usvojena u Skupštini Srbije i Skupštini entiteta Republika Srpska.

Tzv. svesrpski sabor ne može biti nadređen državnim organima Bosne i Hercegovine i proglašavati vojnu neutralnost Bosne i Hercegovine.

Jedan od potpredsjednika Vlade Republike Srbije je nedavno otvoreno priznao da je „počelo ujedinjenje Srbije i Republike Srpske“. To je opasno i apsolutno neprihvatljivo.

Vrijeme je da se ovdje, u Vijeću sigurnosti UN-a, kaže istina o stvarnoj namjeri Srbije.

Suštinski cilj rukovodstva Srbije je postepeni Anschluss entiteta Republika Srpska u sastav Srbije.

Taj cilj pokušava ostvariti zloupotrebom paralelnih veza. Podsjećam, u Ustavu BiH jasno piše da se paralelni odnosi sa susjednim državama mogu uspostavljati „u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine“. Deklaracija tzv. svesrpskog sabora je suprotna Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH.

Zbog ovih i brojnih drugih razloga, visoki predstavnik je bio obavezan da stavi van snage ovu antidejtonsku deklaraciju. Ona nije samo deklarativni akt, već opasan velikodržavni programski dokument.

Nažalost, visoki predstavnik to još nije učinio.

Pozivam međunarodnu zajednicu, posebno EU, da jasno osudi reaktiviranje projekta velike Srbije.

Ovo se tiče ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijele Evrope. Zaustavimo na vrijeme oživljavanje opasnog koncepta „jedan narod, jedan sabor“.

Posebno je neprihvatljivo da rukovodstvo Srbije ne poštuje međunarodno pravo, kao ni konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.

Državna imovina predstavlja neodvojivi dio teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Zloglasni predsjednik Srbije Slobodan Milošević je u Dejtonu pokušao da podijeli državnu imovinu između entiteta. Milošević nije postigao taj cilj tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kao ni tokom pregovora u Dejtonu. Međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da se ovaj ratni cilj ostvari u miru.

Dame i gospodo,

smatram važnim da je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo Odluku o produženju mandata EUFOR/Althea.  

Prisustvo EUFOR-a je važno za očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji.

Također, veoma je važna poruka NATO-a da neće dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini. Ne zaboravimo, mandat NATO-a u Bosni i Hercegovini precizno je utvrđen Aneksom 1-A Dejtonskog sporazuma.

Budućnost Bosne i Hercegovine je povezana s implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Bosna i Hercegovina ima obavezu da osigura individualna prava građana, a ne samo kolektivna prava naroda. Vrijeme je da retrogradne snage prestanu opstruirati implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Nedopustivi su pritisci na Evropski sud za ljudska prava zbog najnovije presude u predmetu Slaven Kovačević. Mi moramo eliminirati svaki oblik diskriminacije građana, uključujući i diskriminaciju prema etničkoj i teritorijalnoj osnovi.