Sjedinjene Države i Rusija u utorak su objavile da su dogovorile nastavak napora prema dovršetku rata u Ukrajini, nakon sastanka u saudijskoj prijestolnici na kojem nisu bili i predstavnici Ukrajine.

Četiri i pol sati dug sastanak u Rijadu prvi je put od Drugog svjetskog rata da su SAD i Rusija sjeli za stol kako bi raspravljali o dovršetku sukoba u Europi, piše Reuters. Ukrajina istovremeno upozorava da neće pristati na dogovore postignute bez njezinog odobrenja.

Nova vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa je i prije početka razgovora bila meta kritika europskih političara zbog davanja besplatnih ustupaka Moskvi. Američki dužnosnici odbacili su ideju NATO članstva za Ukrajinu i govorili da je iluzija da Kijev može vratiti 20 posto teritorija koji je trenutačno pod ruskom okupacijom.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz u Rijadu je rekao novinarima da rat mora doći do svog konačnog kraja te da će to uključivati pregovore oko teritorija.

On je rekao da je stvarnost takva da će "biti razgovora o teritoriju i o sigurnosnim garancijama".

Američki državni tajnik Marco Rubio pokušao je umiriti ukrajinsku i europsku zabrinutost izjavom da se nikoga ne ostavlja po strani, da Europska unija mora u nekom trenutku biti dio pregovora te da rješenje za kraj sukoba mora biti prihvatljivo svima.

No Rusija je tijekom sastanka u Saudijskoj Arabiji učvrstila svoje zahtjeve. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova novinarima u Moskvi je rekla da "nije dovoljno" da NATO odbaci članstvo Ukrajine. Kazala je da savez mora odustati i od obećanja danog na sastanku na vrhu u Bukureštu 2008. da će se Kijev pridružiti u budućnosti.

- U suprotnom će taj problem nastaviti trovati atmosferu na europskom kontinentu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne odustaje od članstva u NATO-u kao sigurnosne garancije suvereniteta njegove zemlje i neovisnosti od istočne susjede.

Ukrajina je 1994. pristala predati svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za garancije o neovisnosti i suverenitetu postojećih granica. Rusija, SAD i Velika Britanija pristale su na taj zahtjev.

Dok europske zemlje raspravljaju mogućnost slanja mirotvornih snaga nakon postizanja mira, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov u Rijadu je rekao da Moskva neće pristati na slanje NATO snaga, pod kojom god zastavom one stigle.

- To je, naravno, nama neprihvatljivo, naglasio je.

Njegova i izjava Zaharove pokazuju da će Rusija tražiti dodatne ustupke u pregovorima u kojima Moskvu zasad predstavljaju politički veterani Lavrov i savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Juri Ušakov, a SAD Trumpovi dužnosnici u svom prvom mjesecu mandata – državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik Bijele kuće za Bliski istok Steve Witkoff.

Obje strane objavile su da nije određen datum za sastanak Trumpa i Putina, no obojica su izrazila želju da do njega dođe. Dogovorile su "uklanjanje prepreka" u radu veleposlanstava u Moskvi i Washingtonu, ometenom proteklih godina zbog protjerivanja diplomata, zapljene imovine i zamrzavanja bankovnih računa.

Hitra diplomacija, započeta prije samo šest dana telefonskim razgovorom Putina i Trumpa, uzbunila je Ukrajinu i europske prijestolnice koje strahuju da će dvojica čelnika stići do dogovora koji će ignorirati njihove sigurnosne interese, nagraditi Moskvu za invaziju i omogućiti Putinu da u budućnosti i dalje prijeti Ukrajini i drugim zemljama.