U posljednji trenutak prva žena Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i njezin tim spašavaju ovu zemlju kako bi ostala u igri za raspodjelu novca iz europskog Plana rasta, koji je prošle godine odobrila Europska komisija, piše Večernji list BiH.
Iako je rok za predaju popisa reformi koje Bosna i Hercegovina planira provesti istekao te su sve druge zemlje dostavile svoje nacionalne dokumente, čini se kako će zahvaljujući snažnim naporima i spremnosti za kompromis ovaj posao ipak biti okončan. Usuglašeno je čak 106 točaka od 108, a jedna od prijepornih odnosi se na izbor sudaca u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, što je dugi niz godina pitanje koje se još uvijek nije razriješilo, kao i korištenje entitetskog veta u Konkurencijskom vijeću, što je za Bosnu i Hercegovinu, prije svega, političko, a za Europsku komisiju tehničko pitanje. Napose ako se ima na umu kriza koja ima izvorište upravo u položaju i radu Ustavnoga suda.
Posljednjih nekoliko dana “popeglano” je desetak prijepornih pitanja unutar Mehanizma koordinacije, koji je na najdjelotvorniji način pokazao da je moguće doći do rezultata i bez prigovora dijela političara kako se radi o složenome mehanizmu. Naime, oko niza tema u oblastima kao što su sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitaliziranje javnih servisa, kibernetička sigurnost, tržišne reforme, dekarbonizacijske politike i prihvaćanje ETS standarda, obnovljivi izvori, energetska učinkovitost i onečišćenje zraka, poslovno okružje, pristup financiranjima, obrazovanje, tržište rada, sustav socijalne zaštite, demokracija, pravosuđe, borba protiv korupcije, protiv organiziranoga kriminala, temeljna prava – složili su se predstavnici državnoga Vijeća ministara, entitetskih vlada, u što su uključeni premijeri i ministri financija, ali i čelni ljudi deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovaj dokument te reforme na koje će se obvezati u sljedećim godinama potrebni su kako bi BiH bilo dostupno oko milijardu eura. Naime, novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji je Europska komisija usvojila 8. studenoga 2023., ima za cilj približiti partnerske zemlje zapadnog Balkana Europskoj uniji. To se postiže pružanjem nekih prednosti članstva u EU regiji prije pristupanja, poticanjem gospodarskog rasta i ubrzanjem socioekonomske konvergencije. Ključni elementi Plana rasta odnose se na povećanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU-a. Plan potiče zapadni Balkan da se uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori relevantne sektore za sve susjedne zemlje istodobno.
Sedam prioritetnih radnji uključuje slobodno kretanje roba, usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prometa, integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta te integraciju jedinstvenog digitalnog tržišta. Očekuje se poticanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana – Zajedničko regionalno tržište (CRM) temeljeno na pravilima i standardima EU-a ima za cilj prevladati fragmentirana tržišta, povećati konkurentnost, privući investitore i zadržati radnike. Pridržavanjem CRM-a okružje bi potencijalno moglo dodati 10% svojim gospodarstvima. Predanost regionalnoj gospodarskoj integraciji ključna je za pristup mogućnostima na jedinstvenom tržištu EU-a. Europljani traže ubrzavanje temeljnih reformi te je zamišljeno da Plan rasta podrži put zapadnog Balkana prema članstvu u EU-u fokusiranjem na temeljne reforme. To uključuje održivi gospodarski rast, privlačenje stranih ulaganja i jačanje regionalne stabilnosti. Najvažnija je financijska pomoć. Kako bi se podržali ti napori, predložen je financijski instrument od šest milijardi eura u razdoblju od tri godine, od 2024. do 2027. godine.
– Provedbom ovih mjera Plan rasta ima za cilj udvostručiti veličinu gospodarstava zapadnog Balkana u sljedećih deset godina, čime će koristiti građanima i unaprijediti njihova društva – navodi se u objašnjenju iz Europske komisije. No, u slučaju sredstava predviđenih u sklopu Plana rasta ne radi se u cijelosti o grantovima. Dio su tog novca zajmovi, a ključna je stvar da zemlje mogu povlačiti novac tek kada pokažu da su ozbiljne provoditi određene reforme. – Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni da kada samo jedan ne sudjeluje, koči nas kad je u pitanju provedba plana Bosne i Hercegovine – ocijenila je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Ona je uvjerena kako će se posao ipak privesti kraju, a o dosadašnjem napretku izvijestila je i vodstva oba doma državnog Parlamenta. Napose o detaljima uvodnog sastanka izaslanstva Bosne i Hercegovine i Europske unije. Istaknula je kako se samo zajedničkim naporima i odlukama donesenim na potrebnim tijelima institucija u BiH može nastaviti kretanje prema Europskoj uniji te ostvariti napredak i tako unaprijediti prosperitet i stabilnost BiH. U idućem razdoblju, navela je Krišto, očekuje se evaluacija Europske komisije Programa integriranja BiH, što je značajno za pripremu sljedeće faze bilateralnog screeninga usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. – Smatram kako je iznimno značajno da upravo sada, kako na samom početku tako i tijekom cijelog procesa, pokažemo odlučnost i predanost u uspostavljanju konstruktivnog dijaloga te da se vodi računa da u svakoj fazi budu uključene sve nadležne razine vlasti – naglasila je Krišto i dodala kako proces integracije u EU, uz ekspertizu, mora uključivati aktivno sudjelovanje i žurno djelovanje političkih predstavnika institucija na svim razinama vlasti u BiH.
