Politika

SCHMIDTOV ŠAMAR EU: Nije popustio pritisku, dosta je ustupaka Dodiku i Čoviću

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sinoć je konačno realizirao ono što je najavio još krajem prošle godine - nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

Schmidt je već tad imao spremnu odluku koju je sinoć nametnuo, ali je političarima dao kratak rok za dogovor koji je na kraju izostao.

 Taj rok je višestruko probijen, no ne samo zbog Schmidtovog strpljenja. Visoki predstavnik bio pod žestokim pritiskom.

Teško je doprijeti do svih diplomatskih komunikacija koje su se odvijale prije nego što je Schmidt konačno prelomio, no iz naknadnih zvaničnih reakcija može se potvrditi ono što se govori u nezvaničnim kanalima.

A, pritisci su na Schmidta krenulu odmah nakon press-konferencije na kojoj je najavio nametanje i dao kratak rok političarima. Iako je bio nedoređen, jasno je da je tad rekao da je rok dvije do tri sedmice. To se pretvorilo u mjesece.

Schmidt se već nakon te prve najave našao na udaru većine ambasadora iz EU koji su insistirali na tome da odluku o tehničkim izmjenama prepusti domaćim liderima koji su već bili na dobrom tragu kompromisa i dogovora oko nekih zakona koji su bili važni za otvaranje pregovora sa EU.

 Iako je Schmidt bio umjereni pesimista pristao je odgoditi svoju odluku, uprkos i tome što je bio svjestan da vrijeme curi i zbog same tehničke implementacije izmjena koje kani nametnuti, a što mu je iz CIK-a nekoliko puta sugerirano.

Kako se vladajuća koalicija sve ćešće dogovarala oko određenih zakona, tako je na Schmidta rastao i pritisak da odustane od nametanja tehničkih izmjena uz opravdanje da lideri već imaju skoro završen prijedlog koji bi se ubrzo mogao naći u parlamentarnoj proceduri.

Na Schmidta su u tom trenutku pritisak vršili i pojedini lideri koalicije, pokušavajući dobiti na vremenu, jer su bili svjesni da bi Milorad Dodik mogao iz političkog inata prema OHR-u sabotirati usvajanje već dogovorenih zakona i tako faktički ugasiti nadu za 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora sa EU.

Schmidt je i za to imao strpljenje.

 Navodno je Schmidt u tom trenutku donio odluku da će sačekati do eventualnog otvaranja pregovora sa EU, očekujući da će i sama EU izvršiti pritisak na lidere tako što će usloviti 'zeleno svjetlo' i tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

No, Evropska unija bila je pod drugačijom vrstom pritiska - trebala joj je pozitivna odluka kada je BiH u pitanju. Ne zbog same BiH nego zbog evropskih izbora koji slijede ali i geopolitičke situacije. Tako je da su tehničke izmjene morale sačekati.

Dan nakon 'historijskog dana' za BiH je Ministarstvo pravde BiH pripremilo prijedlog izmjena Izbornog zakona u kojem su i (nakaradne) tehničke izmjene kao i politički dio koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Isti dan, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto samohvalisavim pismom obavještava predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i premijere 27 članica EU da je Vijeće ministara dobilo prijedlog zakona iz Ministarstva pravde.

Radi se faktički o jedinom zvaničnom (!) prijedlogu koji je za sve mjesece Schmidtovog čekanja 'izbačen' iz vladajućih struktura. I to nakaradan prijedlog.

To je jasno kazala i Amabasada SAD u BiH koja je prijedlog nazvala faktički nazadnim i posljedično devastirajućim po izborni proces, te optužila HDZ da nasilu pokušava doći do svog cilja.

I upravo je ovaj HDZ-ov prijedlog bio kap koja je prelila čašu Schmidtovog strpljenja.

On je u danima nakon toga odlučio da će nametnuti svoje rješenje i to podijelio sa nekim ambasadorima EU.

Nije dobio podršku.

Evropljani su ostali pri istom stavu da ne treba izazivati Milorada Dodika, ali ni Dragana Čovića koji pokazuje sve radikalnije stavove kada je OHR u pitanju, da blokira evropski put koji je u zamahu.

Nije ih odobrovoljilo ni to što je Schmidt svoje rješenje faktički prepisao iz onoga što su lideri dogovarali u Neumu u januaru 2022. godine i to pod pokroviteljstvom EU. I to onaj dio s kojim su se složili svi lideri parlamentarnih stranaka.

S druge strane, Schmidt je dobio podršku SAD i Velike Britanije. Njihovo objašnjenje je bilo da je nedopustivo da se u nove izbore ulazi sa ovakvim Izbornim zakonom te da je put do EU dalek za BiH što ostavlja vremana da se ili Dodik ponovo promiri ili da u međuvremenu bude sklonjen sa političke scene kroz sudski proces koji se protiv njega vodi.

Za Schmidta je to bilo dovoljno, posebno imajući u vidu da je i njegov kredibilitet bio u pitanju jer izostankom reakcije - svaka njegova iduća najava bila bi manje uvjerljiva.

Schmidta su i jučer neposredno pred zakazivanje press-konferencije sazivali ambasadori zemalja EU u pokušaju da ga odgovore od nakane. Nisu uspjeli.

Na kraju su Schmidtu i zvanično reklo šta se misli o njegovom potezu.

Odmah po objavljivanju odluke o nametanju, iz ambasada SAD i Velike Britanije stigle su riječi podrške. A, iz Brisela je stigao oštar odgovor kojeg je prenio glasnogovornik EU za vanjsku politiku Petar Stano.

Iz EU su kazali da bi Schmidt svoje ovlasti trebao koristiti samo u krajnje rijetkim situacijama kada su u pitanju nezakonitosti i nerješivi problemi te da se oni zalažu za to da domaći političari donose odluke, jer bez toga nema ni EU puta.

Naravno za ovakav govor Stane bio je potreban konsenzus svih 27 članica EU, što znači da su svi imali isti stav.

Povezani članci