Ministar za izbjegla i raseljena lica u F BiH Nerin Dizdar ispred SDP-a je član radne grupe za imjene Izbornog zakona BiH za koju se vjerovalo da ne radi ništa. Dizdar to demantuje, a komentarisao je i prijedlog HDZ-a koji je jučer predstavljen.

- Ovaj prijedlog izmjena otvara pregovore. HDZ ima viziju načina izbora za Predsjedništvo. To može biti polazna tačka za pregovore. Mi (SDP) insistiramo na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, uvođenju tehnologija u izborni proces… Što je sve obaveza države ukoliko želimo da krenemo naprijed. Nismo zadovoljni načinom izbora jer se kradu, želimo da smanjimo uticaj ljudskog faktora. Ove izmjene koje su partneri predstavili su napredak u odnosu na dosadašnje", govori Dizdar. 

Koalicioni partneri na državnom nivou su početkom juna prošle godine donijeli odluku o formiranju radne grupe koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona BiH. U ime Trojke izabran je Nerin Dizdar (SDP), predstavnica HDZ-a je Darijana Filipović, a iz SNSD-a Sredoje Nović.

No, o radu ove radne grupe javnost nije bila informisana, pa se počelo nagađati da nije bilo sastanaka. Dizdar demantira.

- Radna grupa funkcionira, dosad smo imali nekoliko sastanaka. Ponudili smo prijedloge rješenja Izbornog zakona, ali dogovor je na političkim strankama, kaže Dizdar.

Kad je u pitanju pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona SDA, Dizdar ističe da je to bio prvo prijedlog SDP.

- Vidjet ćemo sudbinu na Domu naroda,  kaže Dizdar i ukazuje na vjerovatnu blokadu od SNSD i HDZ, te cijeni da bi im drago bilo da ne padne na Domu naroda.

U međuvremenu, također pred kraj prošle godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt pozvao je vlast u Bosni i Hercegovini da u kratkom roku usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi bile smanjene izborne prevare i povećana transparentnost izbornog procesa, u protivnom, nametnut će ih on koristeći ovlasti.

Još uvijek je nejasno hoće li doći do toga da Schmidt (ponovo) lupi šakom o sto ili će se vlasti dogovoriti.

- Schmidt ima ovlaštenja koja su sastavni dio političkog sistema i njegova dužnost je da reagira. Naravno, i naša je želja da domaće institucije provode reforme. Ali, ondje gdje se ne može postići dogovor, podržavamo visokog predstavnika", istakao je Dizdar.

A visoki predstavnik je u RS (ne)legitiman, pa je, za svaki slučaj, nakon Schmidtove najave opsežnih izmjena Izbornog zakona BiH, koje bi trebale osigurati transparentniji i uvjerljiviji izborni proces, predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik poletio pa najavio donošenje izbornog zakona RS i to po hitnom postupku. Cilj zakona jeste da ovaj entitet sam provodi svoje izbore kada su u pitanju NSRS i ostale entitetske funkcije. A to znači da Dodik neće moći diktatorski upravljati procesom izbora što je za njega, kao i za druge autokratske političke faktore - ključno, dok, da preciziramo, Schmidt želi izborne krađe svesti na minimum..

Priča o izmjenama Izbornog zakona ostaje samo priča. Dobila je neke obrise, a kad će, kako će, a morat će, stići do cilja, teško je prognozirati. Povrh svega, izborna je godina.