U sklopu geoloških istraživanja na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini istražuje se prisustvo rijetkih, a skupocjenih metala. Republika Srpska kao neistraženo područje zanimljiva je stranim kompanijama. Za domaće rudno bogatstvo, sada je i zvanično, zainteresovala se Mađarska. 

Dok se aktivisti i zaštitnici životne sredine glasno protive najavljenom istraživanju i kopanju ruda, u ministarstvu rudarstva i energetike RS na njihov vapaj, ali i strah stanovništva, nijemi.

 Sporazum o zajedničkom rudarenju metala između Vlade RS i Mađarske najavio je predsjednik RS Milorad Dodik.

 "Republika Srpska sa Mađarskom pravi sporazum o rudarenju rijetkih metala", rekao je Dodik.

 "Na taj način nastavljamo našu stratešku saradnju, pravimo sveobuhvatni sporazum o saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Mađarske, vezano za pitanje rudarenja, metala i rudar. Poznato je da Republika Srpska posjeduje neke rijetke metale. Švajcarski konzorcijum izvršio je istraživanja, a ključno pitanje biće saradnja Vlade Republike Srpske i Mađarske", istakao je Dodik.

 Švajcarski konzorcijum koji je pomenut je "Arcore AG" koji je u oktobru 2023. godine saopštio da su na području Lopara u RS pronađene značajne količine litijum karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora.

Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili su 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Vlada RS, ranije je produžila rok za istraživanje litijuma na području Lopara upravo ArCore-u, sa 31.jula, na 17.02.2025. godine. ArCore nakon istraživačkih radova, podnio je i zahtjev za eksploataciju litijuma i to upućen Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Da li je pomenuti zahtjev odobren, odgovor iz ministarstva rudarstva i energetike do objavljivanja teksta nismo dobili.Nejasno je i da li se pomenuta saradnja odnosi samo na rudarenje na lokalitetu Lopara.

 U Centru za životnu sredinu Banjaluka, za Euronews BiH, pak kažu da je neminovno da se radi o planini Majevici i planiranom otvaranju rudnika litijuma na toj lokaciji.

 "Zato što je ArCore uradio istraživanje, sada je taj neki prostor, gdje će se ući sa planom za eksploataciju ruda, prvenstveno litijuma, ali vidjeli smo eto i da su naši čelnici institucija kao i Vlada Mađarske zainteresovani za to. Ono što mi sigurno znamo jeste da će to biti prepušteno u ruke nekoj privatnoj kompaniji, jer je to šablon, tu nema velike koristiti institucija države, budžeta i naroda, planovi idu u tom smjeru da se otvori rudnik" kaže Vladimir Topić aktivista Centra za životnu sredinu Banjaluka.

 Mještani majevičkog kraja gdje je ugroženo devet opština protive se eksploataciji. Međutim, kako kaže Topić, za mišljenje ih niko i ne pita. Izmjena Zakona o geološkim istraživanjima, kojim se iz procesa odlučivanja potpuno isključuje mišljenje lokalnog stanovništva i uprave, bilo je smatra Topić planski osmišljeno, s obzirom da su još 2023.godine u skupštini izglasali stav koji se istraživanju i rudarenju protivi.

No, Topić, postavlja pitanje da li je bilo namjenski i neulaganje u sela, poljoprivredu i održivi razvoj?

"Namjenski su isključeni građani i to je poražavajuće da su oni isključeni iz odlučivanja o prostoru i životnoj sredini u kojoj oni žive , to se krši sa svim postulatima demokratije a sve kako bi se ubrzao proces" smatra Topić.

Rudarska istraživanja aktivna su trenutno i u opštini Jezero gdje bi potencijalnim iskopavanjem, prema tvrdnjama Suzane Rajković iz Udruženja građana "Dolina Plive" bile ugrožene osim opštine Jezero, i opštine Šipovo i Mrkonjić Grad.

Upitana da prokomentariše najnovije najave da će Vlada RS sa Mađarskom potpisati sporazum o saradnji, vezano za rudarenje, Rajković odgovara:

"Sada preko Mađarske traže podršku pogotovo u ovome političkom haosu, i on daje posljednje što imamo, a to su naša prirodna bogatsva i naša priroda" smatra Rajković.

Pravna borba protiv rudarskih istraživanja u Jezeru traje već godinama. Centar za životnu sredinu i Udruženje građana „Dolina Plive“ iz Jezera podnijeli su tužbe protiv rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je investitoru „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina odobreno produženje istražnog roka za geološka istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na području opštine Jezero. Odlukom Ministarstva, investitoru je odobreno dodatne tri godine istraživanja, do 4. marta 2028. godine.

"Trenutno znam da je tužba zaprimljena, nismo dobili odgovor, ne znamo dokle je procedura stigla, mi smo bili prinuđeni da podnesemo tužbu, dali su pogodnosti stranim kompanijama koja vrše istraživanja i olakšali im put do početka rudarenja" kaže Rajković.

Ipak, kao jedan od problem navode i (ne)rad inspekcije i kako kažu svih nadležnih organa, pozivajući ministarstvo rudarstva i energetike RS da  prestane biti nijemo, štiteći interese stranih kompanija, kako bi iz istih "izvukli" novac.

Ranije je ministar rudarstva i energetike Petar Đokić izjavio da istraživanja ne predstavlju opasnost po građane i životnu sredinu. Vrh vlasti I ne krije namjere da rudarenje počne. Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je kako je procjenjena vrijednost rudnih bogatstava u Republici Srpskoj oko 15 milijardi evra.
U RS, prema saznanjima Centra za životnu sredinu ima 15 istražnih lokaliteta za otvaranje budućih rudnika litijuma, nikla ali i drugih metala. Međutim, (ne)transparentnost institucija dovodi ih do kako kaže zaključka da takvih lokaliteta ima još.

Dok se čeka epilog, Jezero i Lopare ostaju, kažu aktivisti „bojna polja” u kojem ratuje interes krupnog kapitala sa jedne i stanovništva sa druge strane. No, sumnjaju da li će se pitati narod, jer je zakonski riješeno da je mišljenje lokalne zajednice, neobavezujuće.