Bosna i Hercegovina prati Europsku uniju u raspravama o ruskoj agresiji na Ukrajinu jučer i danas, na Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini svjetske organizacije. Na pravoj strani povijesti, javlja iz New Yorka novinar Ivica Puljić.

Bosna i Hercegovina se tokom sinoćnje rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a pridružila izjavi koju je u ime Europske unije, zemalja kandidata, potencijalnih zemalja kandidata te partnerskih zemalja iznio ambasador EU u UN-u Olof Skoog. Skoog je tokom svog izlaganja iznio tri principa kojih će se EU držati kada je u pitanju rješavanje situacije u Ukrajini.

“Predsjedniče, želimo da ponovimo našu odlučnu osudu ruskog rata protiv agresije, koji predstavlja očito kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava. Također osuđujemo kontinuiranu vojnu podršku ruskom agresivnom ratu koju pružaju Iran i Bjelorusija. EU je nepokolebljiva u našoj podršci nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao i njenom inherentnom pravu na samoodbranu.

Dozvolite mi da naglasim tri tačke u svojoj intervenciji: Potrebu za sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom, važnost rješavanja globalnih posljedica ruske agresije i potrebu da se Rusija i njeno rukovodstvo pozovu na odgovornost. Narod Ukrajine, međunarodna zajednica i gotovo svi članovi Vijeća više puta su izrazili želju za sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom u Ukrajini. U skladu sa Poveljom UN-a, rezolucijama Generalne skupštine i međunarodnim pravom, pozdravljamo sve međunarodne napore u tom smislu, uključujući nedavnu posjetu afričkih lidera. EU će održati podršku Ukrajini i nastavit će naš rad na osiguravanju najšire moguće međunarodne podrške za ključne principe i ciljeve ukrajinske mirovne formule. Podvukao sam ono što su mnogi drugi danas popodne rekli da svaka inicijativa za održivi mir u Ukrajini mora biti zasnovana na punom poštovanju njene nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta unutar njenih međunarodno priznatih granica”, rekao je Skooog.

Vrlo važan element jučerašnje rasprave je bio i jednostrani izlazak Rusije iz “Crnomorske inicijative” koja je osiguravala izvoz žita i drugih proizvoda iz Rusije i Ukrajine.

“Što se tiče globalnih posljedica, osuđujemo odluku Rusije da jednostrano prekine Inicijativu za crnomorsko žito. Zahvaljujemo UN-u i generalnom sekretaru i svima uključenima na njihovim naporima u pokušaju postizanja sporazuma. Obustavljanje inicijative stvara široku neizvjesnost na globalnim tržištima i pogoršava tešku situaciju u zemljama uvoznicama hrane, najviše šteti najsiromašnijim i najugroženijim. Rusija nastavlja da naoružava hranu i podriva globalnu sigurnost hrane u trenutku kada se 258.000.000 ljudi suočava s glađu. Ovo je duboko neodgovorno. Nastavljajući da čini svoje flagrantno kršenje Povelje UN-a, rusija sada, dio po dio, potkopava multilateralni sistem, blokirajući akciju Vijeća sigurnosti za humanitarnu pomoć Siriji, i sada sprječavajući produženje pod okriljem UN-a Crnomorske inicijative za žito.

Od svog potpisivanja u Istanbulu prošle godine, inicijativa je ublažila pritisak na globalne cijene hrane olakšavajući izvoz više od 32 miliona metričkih tona hrane. Suprotno onome što je ruski predstavnik ranije rekao, prema UN-u, više od polovine izvoza otišlo je u zemlje u razvoju, a udio pšenice izvezene u najmanje razvijene zemlje, uključujući podsaharsku Afriku, ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na predratne nivoe. Štaviše, Ukrajina je jedan od glavnih dobavljača Svjetskog programa za hranu, koji bi bez ove inicijative sada svoju humanitarnu pomoć morao nabavljati negdje drugdje uz veće troškove. EU nije štedila napore da podrži UN u postizanju sporazuma i pronalaženju kompromisa koji bi omogućio obnovu”, kazao je Skoog.

Unija i supotpisnice njene izjave su pozvale Rusiju da preispita svoju odluku te još jednom napomenula kako ne bi ni bilo potrebe za ovakvom inicijativom da Rusija nije pokrenula invaziju na Ukrajinu. Skoog je svoje izlaganje završio ponavljanjem opredjeljenja da se osigura ruska odgovornost za zločin agresije počinjen u Ukrajini.

“Međunarodni centar za krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine započeo je operacije podrške u Hagu. Nastaviće se rad na uspostavljanju tribunala za krivično gonjenje zločina agresije na Ukrajinu. Pozdravljamo usvajanje Jubljanske i Haške konvencije o međunarodnoj saradnji u istrazi i procesuiranju zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina i pozivamo sve zemlje da čim prije postanu potpisnice Konvencije. moguće. Pozdravljamo i uspostavljanje u Vijeću Evrope registra štete uzrokovane agresijom i pozivamo na nastavak rada u skladu sa rezolucijom Generalne skupštine UN-a. Gospodine predsjedniče, potreban nam je sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini. U skladu sa Poveljom UN-a i rezolucijama Generalne skupštine, nastavićemo da pružamo snažnu finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini i njenom narodu dokle god bude potrebno”, zaključio je Skoog.

Podsjetimo, sjednica Vijeća sigurnosti sazvana je po pozivu britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja kao predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti tokom mjeseca jula, a prisustvovali su joj brojni evropski ministri vanjskih poslova.