Dodik, Stevandić i Višković vode RS na crnu listu, a dvolična politika HDZ-a ide u prilog Dodiku. Trojka nije svjesna šta Čović radi, njega pothitno treba dovesti pred zid i reći dosta više, kaže u intervjuu za Mrežu Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH. Lazović govori o protjerivanju njemačke ministrice iz RS-a, hapšenjima separatista, Izbornom zakonu, opoziciji u RS-u i državnoj vlasti koja je u rasulu. 

Protjerivanje njemačke ministrice - očaj ili bahatost?

Prvorazredan, ne samo diplomatski skandal, već državni skandal. S obzirom da je Dodik povukao potez koji diskredituje i njega kao predsjednika Republike Srpske, ali diskredituje i državu Bosnu i Hercegovinu. Reakcije su morale biti malo žešće sa svih nivoa državnih institucija. Dodik je u očaju povukao i taj potez i čini mi se da se on zadnjih dana, nakon ove presude, pomalo gubi. Bez obzira što on stvara sliku i utisak da on vlada situacijom, da zna dobro šta radi, kako je jednom izjavio, mislim da su njegovi potezi, potezi očajnika koji pokušava ostati na poličkoj sceni i u javnosti, pa i ovim incidentnim situacijama. Mislim da će to koštati, ne samo njega, već i Republiku Srpsku.

Potencijalne veće sankcije za secesionističku trojku?

Ovo je naznaka Evropi da unutar Bosne i Hercegovine imamo posla sa čovjekom koji nepoštuje državne institucije, koji se ne libi da vrijeđa, da ponižava sve one koji nisu na tragu njegove politike. Sankcije koje su uslijedile od Njemačke i Austrije proteklih dana, samo su nagovještaj onoga što može doći dalje, a to je da se sankcijama pridruže možda i druge zemlje Evropske unije. Prije svega Francuska, kao jedna od najmoćnijih zemalja Evropske unije, Švedska ili druge. U tom kontekstu to je poruka i za Stevandića i za Viškovića, pogotovo za Dodika, da Republika Srpska ide na crnu listu, koja će, ne samo finansijski, već i politički doći pod upitnik.

Znaju li institucije šta rade i zašto se ne desi očekivano hapšenje?

Naše pravosuđe bi moralo biti puno efikasnije. Moralo bi reagirati na sve ove poteze koje ugrožavaju Ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Mislim da su naše institucije rezultat jednog nakaradnog sistema. Rezultat su korumpiranosti, političkog uticaja, tako da one ne mogu polučiti rezultate koje će od BiH napraviti jednu stabilnu i funkcionalnu državu. Ja ne mogu sad reći zašto se ne hapse. To je pitanje za sigurnosne stručnjake, ali sam siguran da će državne institucije morati na kraju djelovati.

Šta je gore - vrijeme ili akcija koja je proglašena visokorizičnom?

Sve ovo na neki način dovodi i do kompromitacije državnih institucija, prije svega sigurnosnih institucija, jer svaki dan Dodika na slobodi, ako mogu tako reći, Viškovića i Stevandića, dovodi do toga da građani Bosne i Hercegovine pomalo gube povjerenje u državne institucije. To je nešto što je najopasnije, ukoliko građani Bosne i Hercegovine uvide da državne institucije, sigurnosne institucije, pravosuđe, nije na nivou zadatka. Očekujem ipak, da će morati doći do jedne osmišljene akcije. U svakom slučaju, ono što on demonstrira, što govori ministar unutrašnjih poslova Karan, da će oni biti spremni da se i fizički, i na svaki drugi način, odupru hapšenju Milorada Dodika. To je nešto što zabrinjava, ali država mora pokazati da je jača od separatista.

Trenutna vlast i nepostizanje većine?

Trenutno nemamo vlast u onom organizacijskom smislu koji omogućuje da državne institucije rade. Državna vlast je u rasulu, te u nekom procesu dogovaranja nove većine koja nikako da se postigne. Prije svega nije u interesu Dodiku koji još uvijek ima neke svoje poluge, preko Doma naroda i svoje ministre koji ne mogu biti smijenjeni zbog blokada u Domu naroda, ali ono što javnost treba znati, to su moje percepcije, ali jedna dvolična politika HDZ -a i lidera HDZ -a Dragana Čovića ide u prilog Miloradu Dodiku i bez obzira na njegove izjave da je on promicatelj evropskih vrijednosti, kao što govori, Dragan Čović vodi jednu dvoličnu politiku. On je u suštini veći prijatelj sa Miloradom Dodikom, podržava sve ono što on radi, nego što bi želio da se napravi jedna nova trojka, pogotovo sa opozicijom iz Republike Srpske. I to, da kažem naša trojka, mora biti svjesna.

HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona kao test za Trojku?

Izborni zakon, na način kao što je to predložio HDZ, ne može biti bez promjene Ustava Bosne i Hercegovine. To treba da bude jasno. Pretpostavljam da je jasno i liderima Trojke i Draganu Čoviću, ali on igra svoju igru. On povlači taj potez da bi na neki način dao još vremena Miloradu Dodiku za preispitivanje nekih stavova. On često kaže i da treba razgovarati sa Dodikom, otvarati dijalog oko ovih svih spornih pitanja, što je nonsens za mene. S druge strane, on potencira da se sada donese Izborni zakon na Domu naroda što usložnjava proces dogovaranja oko nove vlasti i šalje poruku opoziciji Republike Srpske, na neki način, da je na cjedilu. Pogotovo prema budućem kandidatu za ministra sigurnosti, Nebojše Vukanovića. Trojka mora shvatiti da ima posla sa iskusnim političarem koji zna šta hoće, njemu su u ovom trenutku, čini mi se, bliži Dodikovi stavovi bez obzira što on to javno nije na eksplicitan način ni demantovao, ali se na neki način ogradio.

Da li HDZ štiti SNSD?

Poslanici HDZ-a ni u jednom potezu nisu bili protiv kadrova SNSD-a. Oni nisu glasali ni za smjenu Košarca, ni Amidžića. Neki dan nisu glasali ni za smjene zamjenika koji dolaze iz SNSD -a, Nikolu Špirića. To sve govori o tome da je Dragan Čović više okrenut Miloradu Dodiku nego što želi zaista jednu stabilizaciju, noviji politički odnos koji će Bosnu i Hercegovinu gurnuti naprijed. Nebojša Vukanović, barem ono što je javno govorio, pokazuje da je iskren, pošten, da ima iskrene namjere prema Bosni i Hercegovini, prema poziciji koju bi sutra eventualno obavljao. Međutim, sa svojim načinom javne demonstracije svojih opredjeljenja, on možda i ne shvata da pravi barijeru prema sebi u odnosu na Čovića i one koji bi sutra možda mogli biti, na neki način kroz to ministarstvo sigurnosti, predmet pažnje. Tako da, ja priželjkujem da se na neki način opozicija Republike Srpske uvede u strukture vlasti, jer ovo je vrijeme kada se i opozicione i pozicione partije moraju okrenuti državi Bosni i Hercegovini.

Mogu li se pozicija i opozicija u Federaciji složiti? Kako djelovati prema Čoviću?

Ja imam svoju ideju, odnosno stav kada je u pitanju odnos prema Čoviću koji se nikako ne odvaja od Dodika. Dakle, trojka koja je sada na vlasti bi morala otvoreno porazgovarati sa Čovićem. Da li on drži stranu u korist Milorada Dodik, ili zaista želi evropske integracije i da BiH na neki način izvedemo na brži put evropskim integracijama. Da li zaista želi jednu stabilniju vlast nego što je to Dodik pokazao u ovom proteklom periodu. Ako želi, onda se mora vratiti za stol gdje će se dogovarati nova vlast. Ako ne želi, ako i dalje nastoji i dalje držati Dodikovu stranu, onda bi po meni Trojka, uz sav rizik koji postoji, trebala ponuditi jednu potpuno novu vlast sa opozicijom iz RS-a i sa opozicijom iz Federacije. 

Kojim putem ide HDZ i odnos s Trojkom?

Ne znam šta je u tim razgovorima i dogovorima između Trojke i HDZ-a, ali pojavno je Dragan Čović lider ukupnih političkih odnosa u Federaciji, bar se tako pokazuje. Pokazuje se da Trojka u velikom zavisi od toga šta će HDZ, odnosno Dragan Čović, plasirati i to je pogrešan pristup. Ono što bi Trojka trebala reći i jasno podvući crvenu liniju, kada je u pitanju interes države Bosne i Hercegovine, i Draganu Čoviću reći ispod ovoga ne može.

Moramo napraviti iskorak, moramo prekoračiti prvu, drugu, treću stepenicu da bi BiH doveli u one vrijednosti koje Dragan Čović stalno pominje, a to su neke evropske vrijednosti. Ako želiš da demonstriraš i da realiziraš svoje verbalne opredeljenosti kad je u pitanju budućnost BiH, a Dragan Čović zajedno sa Plenkovićem govori da su oni, promotori ili motori kretanja Bosni i Hercegovina ka Europskoj uniji, onda to moraš uraditi na jedan pošten način, na jedan način koji će uvjeriti sve građane da stvarno interes HDZ -a da Bosnu i Hercegovinu učini stabilnom, politički efikasnom, državne institucije jakima i da kao takva Bosna i Hercegovina ulazi u EU.

Zoran Krešić i njegov izbor u UO Federalne televizije.

Čovjek je koji je svojim javnim izjavama kompromitirao svoju poziciju člana Upravnog odbora. Rekao je da se treba vratiti Herceg-Bosna i da treba rušiti Federaciju i to je nešto što je na tragu ove politike u kojoj ja govorim, Dragana Čovića. Dakle, takav čovjek u Upravnom odboru Federalne televizije, ukoliko bude i nastavio i provodio politiku Dragana Čovića, a hoće, dok se Dragan Čulović ne promijeni i ta politika, bit će na neki način kamen spoticanja. Ja priželjkujem Bosnu i Hercegovinu koja će biti država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.