Izborni rezultati u BiH stavili su novi veliki izazov pred bosanskohercegovačku ljevicu koja je trenutno razapeta između sarajevske trojke i mogućnosti da se konačno ideološki profilira politička scena u BiH. Ljudski.ba je o tome razgovarao sa sociologom i nekadašnjim predsjednikom Skupštine Republike BiH Mirom Lazovićem.

Uz konstataciju da je BiH komplikovana država sa još komplikovanijim ustavnim uređenjem u koje su utkane etničke podjele Lazović ipak vjeruje da se može graditi narativ građanskog društva. 

- Puno treba znanja, mudrosti, strpljenja da se napravi građanski blok koji će u sebi sublimirati sve ove opasnosti na način da se homogenizira jedan građanski blok koji će biti najjači, koji će imati najviše glasova. To smo zagovarali 2018 godine, da SDP, DF i Naša stranka formiraju blok koji je tada imao najviše glasova, ali su lideri pobjegli od toga.Sada opet imaju šansu, ali moraju razmisliti da se naprave jasni principi koji će BiH povesti ka EU, riješiti problem korupcije,, životnog standarda. Treba utvrditi 10 - ak principa, s njima izaći pred javnost i ko ih prihvati dobrodošao je u blok koji će biti pod palicom građanskih stranaka, smatra Lazović.

Imajući u vidu da je Pokret za državu napravio odličan posao u RS-u i unio dašak građanske države u taj dio BiH ključno pitanje je da li "političko Sarajevo" hoće i ima snage oduprijeti se nacionalističkim politikama. Lazović smatra da ne treba bježati od činjenice kako je Sarajevo postalo dominantno bošnjačko, jer je rat učinio svoje. Danas u Sarajevu živi 93 posto Bošnjaka i logično je da su u strankama koje djeluju ovdje članovi pretežno Bošnjaci. Bitno je da te stranke bez obzira na broj Bošnjaka u njima demonstriraju multietičnost, da u Hercegovini i RS-u traže ljude kao što je Vojin Mijatović, da šire tu ideju. Ima tih ljudi, samo se do njih ne dopire. Problem je što se ovdje politika vodi od mandata do mandata, a ne da se ima odgovornost prema državi, smatra Lazović.

Ljudski.ba je izdvojio dio intervjua koji će biti emitovan nešto kasnije.