Ispred OHR.a su održani protesti zbog nametnutih odluka Visokog predstavnika kojima se po mišljenju većine javnosti izašlo u susret željama HDZ-a. O tome smo razgovarali sa nekadašnjim predsjednikom Skupštine RBiH Mirom Lazovićem koji je kao predstavnik Vijeća za sprovođenje Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH imao konunikaciju sa Christianom Schmidtom.

- Odluke koje je Schmidt donio u toku izborne noći, kako ja analiziram, s njegove strane su planski donesene, jer su političke stranke bile zaokupljene izbornim rezultatima i nisu imale vremena da se posvete sadržaju te odluke. S druge strane gospodin Schmidt je nagovještavao da će to uraditi, jer stranke nisu mogle da se dogovore. Da li je najpametnije što je to uradio tokom izborne noći ostaje upitnik. Ja njegovim odlukama pristupam hladne glave, ne napadam ih apriori, mada se s nekim dijelovima ne slažem, za Ljudski.ba je rekao Lazović.

Za njega je veoma važno da je ograničio period neophodan za formiranje izvršne vlasti i da je predvidio deblokade koje su pratile rad prethodne vlasti. Svjestan je Lazović slabosti odluke koja nema sankcije što se nedavno potvrdilo u Parlamentu FBiH čije rukovodstvo se odlučilo ignorisati propisane rokove za razmatranje zakona.

- Kada smo prije izbora zadnji put razgovarali moj prijedlog je bio da smanji kompetencije Doma naroda FBiH, da propiše rokove za formiranje izvršne vlasti i uvede sankcije za nepoštivanje odluke. Prve dvije stvari sam našao u njegovim odlukama, treća je njena manjkavost. Kada je riječ o Domu naroda FBiH ja se mogu složiti s onima koji kažu da je izašao u susret HNS-u, ali podsjećam da američka i britanska administracija već nekoliko mjeseci govori o važnosti uređenje odnosa Bošnjaka i Hrvata u FBiH, kaže Lazović.

Iz te perspektive odluku Schmidta ne vidi kao njegovo samostalno djelovanje, već kao rezultat inicijative međunarodne zajednice iako postoji snažni glasovi kako u nizozemskom parlamentu koji osuđuju takvo djelovanje kao nedemokratsko. Lazović vjeruje da je to prvi korak ka radikalnijim rezovima.

- Sa strane poštivanja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava podržavam sve pritiske koji se vrše na OHR, jer se ovim ojačavaju etničke politike što odgovara i SDA. Da bi se neutralizirali negativni efekti Schmidtove odluke sve probosanske stranke trebaju insistirati na jasnom definisanju uloge Doma naroda tako da se bavi zaštitom vitalnog nacionalnog interesa, kaže Lazović.

Kao čovjek koji je učestvovao u razgovorima sa Schmidtom, Lazović se ne osjeća iskorištenim jer je uvijek, kaže, imao jasan stav. Za Ljudski.ba je rekao da vidi šansu da građanske partije imaju većinu u klubovima srpskog i bošnjačkog naroda. Ipak, ključ djelovanja građanski orijentiranih stranaka mora biti oživljavanje nekad postojećih stranačkih odbora na teritorijama gdje Bošnjaci nisu većina.

Osim toga Lazović je govorio i o odgovornosti građanskih stranaka da skupe dovoljan broj ruku s kojima bi ne samo HDZ, već i ostale etničke stranke stavili na mjesto gdje treba. Moguće je, pitanje je želi li se.