Šef bh. diplomatije i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković uputio je pismo ministrima vanjskih poslova UN-a u kojem ih napominje da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija u narednim sedmicama glasati o Nacrtu rezolucije kojom će se 11. juli proglasiti “Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”.

Konaković u pismu podjseća da je genocid počinjen u julu 1995. godine u “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija Srebrenica kada je "više od 8000 dječaka i muškaraca brutalno pogubljeno, hiljade prisilno raseljeno, cijele porodice uništene, njihovi domovi devastirani, zajednice razbijene".

 Dodaje da je sudbina bošnjačko-muslimanskog naroda u „sigurnim zonama“ UN-a, uključujući enklave Srebrenica i Žepa, "simbol neuspjelog obećanja i vjere u zaštitu međunarodne zajednice".

"Brojni počinitelji su privedeni pravdi, a najstrašniji zločin – sistematsko ubijanje bošnjačke populacije u UN-zaštićenoj zoni Srebrenice – pravno je priznat kao genocid od strane Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i ne smije biti predmet tumačenja. Te presude su jedinstveni i specifični razlog za uspostavljanje 'Međunarodnog dana razmišljanja i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine' i fokusiranje rezolucije isključivo na Srebrenicu i događaje iz 1995. godine", navodi Konaković u pismu.

Dalje navodi da "se nažalost još uvijek suočavamo s poricanjem genocida i slavljenjem ratnih zločinaca", te da stoga "moramo udružiti snage kako bismo eliminisali takve ideologije".

"Nacrt rezolucije koji će biti predstavljen 2. maja pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija prilika je da genocid u Srebrenici postane trajni dio kolektivne memorije čovječanstva kroz uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Nakon odluke o proglašenju 7. aprila kao Međunarodnog dana razmišljanja o genocidu u Ruandi u 2003. godini (kasnije izmijenjeno 2018. kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima u Ruandi 1994.), čvrsto vjerujemo da Generalna skupština UN-a treba, u istom duhu, proglasiti 11. juli kao Međunarodni dan razmišljanja i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine, što vodi do 30. godišnjice genocida u Srebrenici", poručuje Konaković.

 Naglašava svoje čvrsto uvjerenje da će uspostavljanje ovog komemorativnog dana značajno doprinijeti miru i sigurnosti te da je ova rezolucija takav pokušaj.

"Duboko smo zabrinuti da nekoliko zemalja pokušava sabotirati usvajanje ove Rezolucije, time osporavajući presude i kvalifikacije međunarodnih krivičnih tribunala. Lideri tih nekoliko zemalja koje se protive komemoraciji žrtava genocida pokazuju nedostatak svijesti i ljudskog dostojanstva, namjerno potičući nepovjerenje i tenzije, što predstavlja prijetnju pomirenju i regionalnom miru i sigurnosti.

Baš kao što suočavanje sa zločinima Holokausta i genocidom nad Tutsima u Ruandi pokazuje, kroz primjer Srebrenice, da svijet ima sposobnost prepoznavanja svojih grešaka, da zajednice mogu biti obnovljene, i da civilizacija ima snagu preuzeti odgovornost i pokazati poštovanje prema žrtvama", ističe se u pismu.

"Vaša Ekselencijo, zaključuje Konaković u psimu, želio bih zamoliti za podršku Vaše zemlje za proglašenje 11. jula kao 'Međunarodnog dana razmišljanja i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine'. Usvajanje ove rezolucije ojačat će vjeru u institucije Ujedinjenih nacija. Svijetu je to potrebno, nama je potrebno. Sada više nego ikad."