Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković učestvuje na ministarskom sastanku u okviru 12. Foruma Strategije EU za dunavsku regiju koji se održava na Brdu kod Kranja u Sloveniji. 

Razgovarat će se o proširenju EU, FRONTEX-u BiH, podršci Programa dunavske regije zemljama pristupnicama, oporavku Ukrajine,energetskim i transportnim izazovima regije, te uključivanju mladih u Strategiju i zanimanjima koja će biti potrebna u budućnosti. Konaković je komentarisao tvrdnje Italije o strožijim graničnim kontrolama zbog situacije u Palestini i da bi iz BiH zemlje u EU mogli ugroziti "ekstremisti".

Na pitanje o formiranju Frontexa u BiH koji će obavljati granični posao, Elmedin Konaković je rekao kako je ta priča napokon otkočena i da je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić formirao radna tijela koja bi trebala rješavati ovaj problem na koji se čekalo jako dugo.

“Mislim da bi sa EU do kraja godine trebali urediti priču koja se zove Frontex u BiH jer nam je svima stalo da granična kontrola u BiH bude bolja. Imamo i sami neke izazove i sigurnosne i druge ulaskom velikog broja migranata. Mislim da priča o Frontexu BiH ide u pravom smjeru i da bi do kraja godine trebali imati završenu priču u smislu potpisivanja sporazuma. Kada bi bile prve granične snage Fornetexa na granici mogle biti ne znam, to je više pitanje za EU, ali ono što je do nas, a nakon dugogo zastoja, BiH bi trebala otkočiti”, rekao je ministar vanjskih poslova BiH.

Na tvrdnje koje dolaze iz Italije da se trebaju pojačati kontole na granicama i da prijetnje od ekstremizma dolaze iz Zapadnog Balkana, odnosno BiH, Konaković je rekao da takve tvrdnje oštro odbacuje.

“Prečesto se ljudi igraju vatrom, mogu to tako slobodno reći o neutemeljenom radikalizmu i ekstremizmu u BiH, čemu se naravno oštro sutprostavljam. Imamo mi svoje sigurnosne izazove koji nisu ništa manji nego evropski. Svi smo podigli jedan novi nivo sigurnosnih snaga i službi zbog svega što se dešava u Ukrajini, Gazi, Palestini zbog reakcije određenog broja ljudi koji prema tome imaju određeni nivo emocija. To je plodno tlo da se negdje zapali neka iskra. Ne iskjučujemo, kao i u nekim drugim evropakim zemljama, da se neki sigurnosni problem može desiti, ali naše službe i naše agencije koje rade profesionalno svoj posao takvu vrstu informacija nemaju, kao i ova priča o migrantima koja se drži pod kontrolom, a koja je znala biti mnogo veći problem za BiH”, rekao je Konaković.

Navodi kako ekonomija BiH “nije dovoljno jaka da bi na to odgovorila adekvatno” te naveo kako imaju “naslijeđene probleme o jako slaboj organizovanoj graničnoj službi gdje nedostaje stotine ljudi da bi kvalitetno pokrili granične prelaze”.

“Imali smo tu probleme readmisije sa Srbijom koji mi se čini da su nešto bolji sada u proteklom periodu, tako da ulažemo makismum napora i čak smo dobili i određene pohvale visokih zvaničnika EU u zadnjim posjetama i da smo tu napravili iskorake. Tu priču o migrantima možemo rješavati samo zajedno. Migranti ne dolaze samo iz BiH, nego prolaze kroz BiH nego prvo ulaze negdje kroz EU tako da je to važno naglasti i tu nam treba zajednička saradnja”, rekao je.

Rekao je kako je zbog nekih informacija prije nekoliko mjeseci lično otišao u kamp Lipu kada je čuo za neke zabrinjavajuće brojeve i poruke lokalnih političara koji su tome davali pretjeranu važnost i uvjerio se da je u kampu Lipa i drugim kampovima stanje potpuno pod kontrolm, te da je tada tada vidio te probleme sa readmisijom sa Srbijiom.

“Imamo problem s Hrvatskom da nam zatvara jednu graničnu traku kad je veliki broj Bosanaca i Hercegovaca na putu u ili iz Hrvatske, a sve zbog ove migrantske krize. Brojevi su prije četiri godine bili mnogo veći. Bila je situacija za koju možemo reći da skoro nismo kontrolisali, a sada mogu odgovorno reći da mi tu situaciju kontrolišemo. Jučer smo imali jednu akciju policije u Sarajevu gdje je izvršen pregled i pretres u jednom od kampova. Našli smo tamo petnaestak ljudi koje ćemo deportovati tamo odakle su došli i to pokazuje da mi svoj posao radimo ozbiljno i odgvorono u skladu s našim kapacitetima. Migrantska kriza nije problem samo BiH, ona dolazi preko BiH i nadam se da ćemo zajedno, pogotovo oko priče o Frontexu, odgovoriti još adekvatnije na ove izazove”, rekao je.

Od posjete Ursule von der Layen očekuje otvoreniji stav EU prema BiH i da “imamo širom otvorena vrata u pristupanju EU”.

“Ono što nam je najznačajni je pristup projektima i grantovima EU koji bi značajno trebao pomoći našoj ekonomiji da bude konkurentnija na tržištu EU. Posebno nas zanimaju uslovi približavanju zajedničkom tržištu sa EU. Dakle, olakšice za našu privredu u sferi carina i nekih drugih propisa napraviti naš, pogotovo izvozni segment, konkurentnijim. To nam je jako bitno. Dakle, govori se i o nekim paketima podrške i u novcu a to bi bila grantovska , fondovska, IPA sredstva o kojima se govori, a kako se najavljuje iz EU, trebala bi biti zaista značajna. U drugom dijelu za BiH je jako važna politička poruka o otvaranju pregovora . Mislim da bi EU trebala shvatiti, a postoji i jedan tvrđi dio u EU, koji to ne shvata na najbolji način, da je to moža bolje za samu EU nego za BiH. Neotvaranje pregovora u ovom trenutku bila bi podrška svim antievropskim snagama u BiH kojih nema malo. Rusija je dugo godina bila aktivna na Zapadnom Balkanu, a EU nije i da je njihov utiacaj veći nego što bi trebao biti i to u srcu Evrope, i ako EU želi ovaj dio Evrope integristi, bilo bi odlično da nam otvore širom vrata”, kazao je Konaković.