Puno se bure jučer podiglo oko odgađanje rasprave u Domu naroda F BiH oko seta energetskih zakona. Priča o procedurama zamaglila je stvarni problem, a to je izgleda pokušaj da se u vladajućoj koaliciji dođe do kompromisa u vezi izgradnje južne interkonekcije. Problem je pritisak HDZ-a da se iz svega isključi BH Gas i formira novo preduzeće kojim bi i upravljanje plinom bilo podijeljeno po etničkom principu.

Da je problem u dogovoru vladajuće većine implicira izjava predsjednika NIP-a Elmedina Konakovića da ne bi bio protiv prepustiti HDZ-u čelnu poziciju u BiH Gasu.

– Naše viđenje je vrlo jasno. Veleposlanik Murphy je rekao logičnu stvar; imamo BH Gas koje može preuzeti brigu nad ovim dijelom infrastrukture. Nemamo ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako tako treba. Nadam se da ćemo što prije ostati svjesni važnosti ovog projekta, a ne nadmudrivanja tko će u kom dijelu formirati neku firmu. Iz Hrvatske je to imperativ, rekli da ih zanima južna interkonekcija i drastično planiraju povećati kapacitet tog skladišta za preko 6 milijardi mjernih jedinica. Sa svih strana postoji interes, ne bi bilo dobro da se ta priča zaustavlja na tome tko će i na koji način upravljati poduzećem.

Predsjedavajući Kluba Hrvata u Diomu naroda F BiH Damir Džeba bio je jasniji. Nakon kritike iz ambasade SAD-a u BiH tvrdi da bi HDZ pristao da se promijene stvari u BH Gasu i da vodi proces, ali osnivanjem nove firme u koju bi bile uključene Vlada F BiH, kantoni i gradovi.

- Nama je neprihvatljivo i to da cijeli proces nosi kompanija BH-Gas. Posebno zbog afere koji je mađarski transpoter plina tužio BH-Gas i Energoinvest, te Vladu BiH u Zurichu za 23 milijuna dolara. Dati BH-Gasu da vodi projekat za nas nije prihvatljivo i nemoguće je iskoristiti vlastitu korist kako se želi nametnuti HDZ-u u kritici veleposlanika Murphyja, istakao je Džeba.

Stručnjak za gas i kantonalni ministar u Sarajevu Almir Bećarević smatra da je "kompromisni prijedlog" još uvijek nejasan i netransparentan da bi se shvatilo šta se želi poistići. Postoji kompromisni prijedlog međunarodne zajednice je da se dio BH Gasa formira u Mostaru gdje bi izvršni direktor bio iz HDZ-a, dok bi minimalno jedan HDZ-ovac ušao u Nadzorni odbor ove kompanije.

- Šta znači da neko ima u Mostaru dio preduzeća? Postavlja se onda pitanje može li dio HT Eroneta biti u Sarajevu pa da u upravi bude neki Bošnjak? Ili da dio preduzeća Elektoprivreda HZHB bude u Sarajevu i da stavimo direktora Bošnjaka? - pita Bečarević.

Vjeruje da HDZ neće lako odustati od namjere da oni preko nove firme direktno upravljaju cijelim projektom koji su proglasili projektom od interesa hrvatskog naroda. 

S druge strane iz RS-a pokušavaju "na silu" progurati projekat Istočne interkonkcije kao još jedan ustupak Rusiji. Godinama IZ RS-a ne pristaju na drđavni zakon o plinu i formiranje regulatora koji bi postavio pravila ista za sve. U međuvremenu formirali su entitetsku kompaniju, pa im zahtjevi HDZ-a idu u prilog da bi se ovaj sektor energetike podijelio po etničkom principu. Zakon je u ladicama ministart,va vanjske trgobine od 2014 godine.

- Ako nema političke volje, neka ga proglasi visoki predstavnik. U čemu je problem? isto što je proglasio određene odluke može i zakon o gasu”, naveo je Bečarević.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je kako je njihov stav vrlo jasan u vezi projekta “Južna interkonekcija”, a to je da je to “važan infrastrukturni projekat koji bi BiH možda prvi put čini neovisnom od ruskog plina”.Ipak nije za dodatno zatezanje odnosa sa RS-om.

Istakao je kako je važno da Parlament FBIH stigne dinamiku NSRS jer su oni već pripremili sve dokumente u vezi istočne interkonekcije te da usvoji zakon koji omogućava početak implementacije ovog projekta.

– To čini skoro cijelu BiH opskrbljenu plinom. S ova dva kraka bi mogli imati plinificiranu BiH. Interes građana treba prevladati bilo kakve stranačke, osobne, političke pojedinačne interese – poručio je Konaković.