Vladi Federacije BiH navodno je dostavljen prijedlog Zakona o plinovodu “Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”. Njime je, piše Večernji list, predviđeno osnivanje nove istoimene kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi “gradila” novi plinovod i upravljala istim, a čiji je cilj osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH decenijama povezana sa ruskim plinom.
Kako piše ovaj list, ovaj zakon izradili su hrvatski zvaničnici te su ga uputili kroz redovne kanale kako bi se nastavilo s realizacijom projekta. Večernjak je u posjedu zakonskog rješenja koje uređuje pitanja projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Granica Republika Hrvatska/BiH - Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar s krakovima prema Livnu, Gornjem Vakufu - Uskoplju i Jajcu na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora.
- Tim se zakonom uređuju i način financiranja, javni interes i provođenje “izvlaštenja nekretnina, korištenje zemljišta, upravni postupci izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i privrednih društava te druga pitanja. Ranijim Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji FBiH bilo je predviđeno da ovim projektom upravlja BH-Gas, na čemu je insistirala i američka administracija, no hrvatska strana u BiH sada traži da ga izgradi i njime upravlja posebna kompanija u vlasništvu Federacije BiH i sa sjedištem u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine kao javno preduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, koje bi taj projekt realizovalo sa kompanijom Plinacro d. o. o. iz Republike Hrvatske, piše Večernji.
Podsjetimo, američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy optužio je u junu Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH, da opstruiše gasovod Južna interkonekcija, kojim BiH ne bi više bila ovisna o uvozu ruskog gasa.
Ambasador Murphy je u svom blogu objavljenom u junu, rekao da je Čovićeva stranka prošlog ljeta uskratila podršku BH Gasu, kompaniji zaduženoj za proizvodnju i transport gasa u BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije."Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH desila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine", istakao je Murphy.
Naveo je da HDZ BiH insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa, kako navodi, "pod etničkom kontrolom Hrvata".
"Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta", ističe ambasador.
Prema njemu, uspostava još jednog operatera bi povećala troškove potrošačima i dalje podijelila tržište gasom u BiH.
Američki diplomata upozorava da dalja odgađanja mogu značiti poskupljenje projekta – pa čak i da do izgradnje ne dođe.
