Savjetodavno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za saradnju s nevladinim organizacijama, koje okončava svoj prvi mandat, suočavalo se s preprekama u svom radu, a jedna od njih je što nisu mogli uspostaviti direktni kontakt i saradnju upravo s Vijećem ministara BiH.Ovo savjetodavno tijelo uspostavljeno je 2020. godine, tri godine nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji između Vijeća ministara BiH i nevladinih organizacija (NVO) koji je i predvidio savjetodavno tijelo.
Nisu dobili zvaničnu e-mail adresu Kako je istaknuto u pripremljenom izvještaju o radu Savjetodavnog tijela za period 2020-2024, njegovim uspostavljanjem doprinosi se ispunjenju jednog od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Nadalje, sam Sporazum o saradnji Vijeća ministara BiH i NVO-a navodi da se saradnja zasniva na strukturalnom dijalogu.Također, Savjetodavno tijelo je zaduženo za unapređenje saradnje između Vijeća ministara i nevladinih organizacija.No, prema podacima iz njihovog izvještaja o radu, tražili su, ali nisu dobili zvaničnu e-mail adresu, a za komunikaciju sa zainteresiranim stranama uspostavili su Facebook stranicu. Zatim...
- Za svaku godinu je usvojen plan rada Savjetodavnog tijela, koji većim dijelom nije realizovan, najviše zbog nedostatka resursa, kako ljudskih tako i materijalnih. Veliki problem u radu je bila nemogućnost sastajanja članova uživo jer nema sredstava za pokrivanje putnih troškova, tako da su skoro sve sjednice održane online.Druga važna prepreka u radu jeste nemogućnost ostvarenja direktnog kontakta sa Vijećem ministara, uprkos ponovljenim pokušajima zakazivanja sastanka preko kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ovo savjetodavno tijelo nije dobilo odgovor.Jedan od glavnih izazova sa kojima se suočio prvi saziv Savjetodavnog tijela je bio potpuna neinformiranost institucija vlasti o postojanju i ulozi Savjetodavnog tijela – dio je iz izvještaja.
Između ostalog, u maju ove godine inicirali su i održali sastanak s nekoliko institucija na nivou BiH. Na sastanak su bili pozvani predstavnici 12 institucija, među njima svih devet državnih ministarstava, ali se odazvalo samo iz njih šest. Nije navedeno koje su institucije ignorirale poziv.Savjetodavno vijeće je održalo 13 sjednica za ovo vrijeme, što znači u prosjeku tri godišnje. Imaju sedam članova izabranih putem javnog poziva Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, ali su u 2024. bila aktivna samo četiri člana. Po odluci o imenovanju, nemaju pravo na naknade."Skromni budžet"
Održavali su bilateralne sastanke sa Direkcijom za evropske integracije, projektom EU4Civil Society, OSCE-om, TACSO-om, učestvovali su na raznim događajima, održavali konsultacije s civilnim društvom, objavili dva saopćenja za javnost.Radili su i na izradi strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2025-2029.Izradili su i set preporuka kako bi poboljšali efikasnost i efektivnost svog rada, a te preporuke se odnose na proširenje sastava Savjetodavnog tijela, potrebu raspolaganja "skromnim budžetom" za osnovne aktivnosti, potrebu većeg angažana Ministarstva pravde BiH u podizanju svjesnosti o postojanju i ulozi Savjetodavnog tijela.Na kraju ostaje pitanje hoće li drugi saziv Savjetodavnog vijeća biti bolje prihvaćen i biti efikasniji.
