Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupoštine BiH nije postigao saglasnost o Prijedlogu zakona o državnoj imovini koji su u parlamentarnu proceduru uputili bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić preglasavanjem srpskog člana Željke Cvijanović.

Kolegijum Predstavničkog doma s jednim glasom za i dva protiv nije postigao saglasnost da se odredi nadležna komisija za razmatranje ovog prijedloga zakona.

Kolegijum nije postigao saglasnost da je Predsjedništvo BiH ovlašteni predlagač zakona, u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, saopšteno je iz ovog doma.

Cvijanovićeva je poručila da je u pitanju najobičnije politikanstvo i objasnila da Predsjedništvo ne može biti ovlašćeni predlagač zakona o "državnoj imovini", jer može predlagati zakone samo iz domena svoje nadležnosti.

- Ovaj prijedlog zakona završiće isto kao što je završio i prijedlog zakona o gasu, koji su ista dva člana Predsjedništva usvojila preglasavanjem prije godinu dana i koji je Kolegijum Predstavničkog doma odbio, sa obrazloženjem da Predsjedništvo za tu materiju nije ovlašteni predlagač, tako da se Parlamentarna skupština nije ni bavila tim prijedlogom - istakla je Cvijanovićeva tada.

Ipak, ovdje vrijedi podsjetiti da je, prema Ustavu BiH, Predsjedništvu apsolutno unutar nadležnosti da predlaže zakone.

Ustav BiH u članovima III i V jasno definiše šta su nadležnosti državnih institucija (III) te konkretno Predsjedništva BiH (V).

U kontekstu nadležnosti državnih institucija. član III, tačka 5. Ustava BiH kaže da ove institucije imaju "dodatne nadležnosti."

"Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost i za druge poslove o kojima se entiteti dogovore; za poslove predviđene Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koji su potrebni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Po potrebi, mogu se formirati i dodatne institucije za obavljanje ovih nadležnosti", piše u ovoj tački Ustava naše zemlje.

 Konkretno, dio na kojeg se mogu pozvati Komšić i Bećirović vezan je za "očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta", što je i potvrdio Ustavni sud BiH u odluci U-9-00 iz 2000. godine.

Pri tome, Komšić i Bećirović nisu donijeli odluku u sferi onoga što pokrivaju stavovi gdje je potreban konsenzus među članovima Predsjedništva BiH, a da pri tome nisu izašli van svojih ustavnih nadležnosti.

Iza njih apsolutno stoji Ustav BiH, kao i odluka Ustavnog suda koja jasno kaže da Predsjedništvo BiH, kao institucija naše zemlje, može da predloži zakon, ako je isti u sferi očuvanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta.