O poslovanju i radu sistema najbolje govore revizorski izvještaji. A oni najčešće - negativni. Takvu ocjenu za rad tokom protekle godine dobili su gradovi Banjaluka i Bijeljina. Trošilo se, utvrđeno je, po vlastitim, a ne zakonskim pravilima. Budžetski deficiti veći za deset miliona maraka od onoga što je prikazano finansijskim izvještajima. Gradonačelnik Banjaluke to ne priznaje, a u Bijeljini, za sada, bez komentara.
Dva najveća grada u Republici Srpskoj dobila su negativan revizorski izvještaj. Glavna služba za reviziju utvrdila je da je budžetski deficit Banjaluke veći za deset miliona maraka od onoga što je prikazano u finansijskom izvještaju. Utvrđene su i druge nepravilnosti, poput kršenja Zakona o javnim nabavkama.
„Konsolidovani finansijski izvještaji Grada Banjaluka ne prikazuju istinito i objektivno, u svim materijalnim aspektima, finansijsko stanje imovine i obaveza na dan 31. 12. 2023. godine i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na taj dan“, navela je Glavna služba za reviziju RS-a.
Izvještaj je predat Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, iz kojeg poručuju da će postupiti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku RS-a. Međutim, ne brine to mnogo gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića (PDP). Tvrdi da je budžet stabilan i da u kasi trenutno ima 20 miliona maraka. Izvještaj revizora pripisuje pogrešnom knjiženju, jer nije usvojen rebalans budžeta, za šta krivi skupštinsku većinu.
„Isplatimo plate, imamo 17 miliona. Jači smo sedam puta od Vlade. Gledajte šta je još paradoks, sad na računu imamo 17 miliona, a za higijenu smo dužni dva i po miliona. Imamo novac da platimo, ali nemamo dokument koji dozvoljava to plaćanje. To je samo knjigovodstveno, a Grad je prestabilan“, poručuje Stanivuković.
Novac je trošen na stavke koje budžetom nisu bile predviđene, tvrdi predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković (SNSD). Zbog netransparentnog trošenja novca protiv Stanivukovića je podnio krivičnu prijavu.
„Usvojimo budžet kao okvirni dokument, koji podrazumijeva koje su to stavke i projekti gdje će se trošiti, a onda Draško Stanivuković uzme, pa kaže: pet miliona za park Tvrtka Kotromanića, a pet miliona za jezero kod Delte, pa dva miliona za plaže, pa dva miliona ili tri za promjenu režima saobraćaja. Sve to se ne nalazi u budžetu i samim tim dolazi do kršenja zakona ili nelegalnog trošenja novca građana Banjaluke“, ističe Ninković.
U problemu je i Bijeljina. I kod njih je budžetski deficit veći za oko 10 miliona maraka od prikazanog. Zamjerki je bilo i na nezakonito zapošljavanje, kršenje zakona i samovolju gradonačelnika. Ljubiša Petrović na naše pozive ne odgovara. Iz njegovog kabineta su obećali da će nam dati izjavu, ali obećanje nisu ispunili. Oglasili su se samo iz Okružnog javnog tužilaštva iz Bijeljine:
„Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini formiralo je predmet koji se odnosi na negativan revizorski izvještaj Grada Bijeljina, za period 1. 1. 2023-31. 12. 2023. godine. Postupajući tužilac će preduzeti sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja da li ima elemenata krivičnog djela i kojeg.“
Osim za ova dva grada, negativni revizorski izvještaji dostavljeni su i za Nacionalni park Sutjeska, Civilnu zaštitu RS-a i Kosmos Banjaluka.
