"Zbog čega je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo 12 direktora i jednog generalnog sekretara u institucijama Bosne i Hercegovine na način da je od ukupno 13 imenovanih rukovodilaca imenovano svega dvoje Bošnjaka?

Ovo je pitanje koje je od strane delegata iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH, uz listu imenovanja, upućeno prije nekoliko dana Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, saznaje Slobodna Bosna.

Iz Kluba Bošnjaka po ovom pitanju zahtijevaju i da Vijeće ministara BiH dostavi podatke za svaku pojedinačnu listu uspješnih kandidata na osnovu kojih je izvršeno imenovanje rukovodilaca u 13 institucija BiH.

Ovo delegatsko pitanje došlo je nakon što u Klubu Bošnjaka nisu bili zadovoljni odgovorom kojeg je, na njihovo ranije usmeno pitanje iz decembra prošle godine, dostavila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto. 

Naime, ona je na pitanje zbog čega Vijeće ministara BiH imenuje rukovodioce u institucijama BiH na osnovu paritetne nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda (1:1:1) iako je to u suprotnosti sa Ustavnom i Zakona BiH", odgovorila da se "rukovoditelji imenuju na osnovu konkursa i sa liste uspješnih kandidata". 

A kako se u konačnici ogleda to imenovanje "na osnovu konkursa i sa liste uspješnih kandidata", pokazuje lista imenovanja koje su iz Kluba Bošnjaka dostavili uz delegatsko pitanje. 

Iz liste imanovanih koja je u posjedu Slobodne Bosne jasno se vidi tu nema govora o konkursu niti o uspješnosti kandidata već su u pitanju isključivo politička imenovanja građanima manje ili više dobro poznatih lica.

 Na listi imenovanih su, naprimjer, Zoran Tegletija, suštinski drugi čovjek SNSD-a, Josip Merdžo, visoki zvaničnik HDZ-a i blizak saradnik Dragana Čovića, zatim Nataša Grubiša, višegodišnji pouzdani kadar SNSD-a i drugi. 

Naravno, po političkoj liniji su imenovana i "dvoje Bošnjaka", kako ih u pitanju oslovljavaju, Almir Badnjević, sveprisutni direktor Verlaba blizak Narodu i pravdi i Elvira Habora, imenovana iz "kvote" SDP-a.

Iz opozicije već dugo ukazuju na nejednak tretman Bošnjaka kada je u pitanju imenovanje na svim državnim pozicijama i poslovima, pa tako čujemo i primjedbe da je Bošnjacima više pozicija pripadalo u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nego u sadašnjim okolnostima. 

Zbog toga najviše kritikuju stranke Trojke koje u vlasti sa HDZ-om i SNSD-om, željele one to ili ne, ipak na kraju predstavljaju samo "bošnjačku kvotu". Na to je već ranije najviše upozoravao lider stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović, koji je zbog toga sazivao i pres-konferenciju krajem februara. 

Mehmedović je tražio da mu se dostave podaci o brojčanoj i procentualnoj nacionalnoj zastupljenosti državnih/policijskih službenika i zaposlenika (Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih), kao i rukovodstva, rukovodećih državnih službenika i šefova unutrašnjih organizacionih jedinica.

Mehmedović je tada kazao da je iz odgovora koje je dobio u 71 državnoj instituciji ukupno zaposlenih 10.921, a od tog broja Bošnjaka je 4.689, Srba 3.785, Hrvata 2.164 i Ostalih 283.

"Iz dostavljenih podataka očigledan je značajan debalans po pitanju zastupljenosti Bošnjaka u državnim institucijama, jer Bošnjaci imaju 783 zaposlenih manje od broja koji im prema zakonu pripada. Srba je na 423 pozicija više, Hrvata također više na 478 pozicija i Ostalih je na 118 pozicija manje. Izraženo u procentima Hrvata je više za 28,4% nego što zakon propisuje, Srba je više za 12,6%, Ostalih je 29,6 % manje i Bošnjaka je manje za 14,3 %", naveo je tada Mehmedović.