Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu ratu, tranšu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog "nedostatka političkog konsenzusa" u zemlji, naveli su iz Delegacije Evropske unije. I činilo se da smo se lako pomirili sa činjenicom da gubimo 70 miliona eura, no pojavila se nada da ćemo ipak dobiti novac ako domaće vlasti do danas usaglase zadate obaveze.

Nejasno je da li ima volje da se to uradi, ali jasno je da bismo mogli ostati bez cjelokupne tranše ako propustimo ovu posljednju šansu. No, mare li bh. političari za to? 

Prva tranša iz Plana rasta, koja za Bosnu i Hercegovinu znači 70 miliona eura, može biti isplaćena tek nakon što Evropska komisija i BiH formalno usaglase Reformsku agendu. Sudeći prema izjavama pojedinih ministara, još ima nade. Rok ističe danas.

"Nismo isporučili na vrijeme ono što je bilo potrebno i prvi voz je otišao. Ne bih rekao da smo izgubili bilo šta od tih sredstava, jer nas niko ne sprječava da sutra pošaljemo usaglašeni plan reformi vezanih za Plan rasta možda bi čak mogli stići i ovaj pri voz koji je jučer otišao. Ako do sutra izglasamo do podne ovaj novi zaključak što je predložen za radnu grupu, ja sam već glasao 'za', stići ćemo voz što je otišao", rekao je juče ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

A dok trčimo za vozom koji smo sami propustili, umjesto da se usmjerimo na konkretne korake, izgleda da samo tražimo krivca, čije nam ime i neće vratiti izgubljeni novac. 

"Ono što imamo informaciju je da se ponovo obavljaju neki razgovori. Tačno su i rekli za sada ste izgubili tu tranšu. Znali su i do sada dati neke dodatne rokove za usaglašavanje. Trebaju shvatiti specifičnost da smo skoro 99 posto naših obaveza iz te reforme ispunili i poslali zvanično, radi se o malom procentu, ali tri vrlo važne tačke. I još jednom pozivam EU i EK da govori faktima, argumentima a ne da generalizira niti da nas sve zajedno stavlja u isti koš", kaže Elmedin Konaković, minstar vanjskih poslova BiH.

"Svjedoci smo činjenice da smo veoma često uslovljavani od strane Evropske delegacije, odnosno EK, da sve što smo učinili nije dovoljno, treba još. I onda kada kažemo da Evropska delegacija odnosno EK uslovljava, onda postoje različite vrste naših prevoda ovdje, da kažemo da mi bježimo od naše odgovornosti. Mislim da je radni tim u potpunoj koordinaciji sa predstavnicima Federacije i Republike Srpske uradio značajan i dobar posao", navodi Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Evropski analitičari upozoravaju da vremena ponestaje i da BiH mora odrediti prioritete na kojima će raditi. Jasno je da Evropska Komisija u ovom trenutku insistira na upotpunjavanju liste sa nekoliko reformi koje su politički vrlo izazovne za vlasti u RS. Ali nejasno je hoće li tražiti da se ispune sve reforme na koje je BiH do sada pristala ili će čekati sve na listi. U tom slučaju bi BiH mogla ostati bez cjelokupne tranše. 

"Ključ ovog čitavog procesa nije u tome da se dogovore o listi reformi, to je često vrlo moguće. Izazov će biti u implementaciji tih reformi i u činjenici da li će EK biti principijelna da se reforme provode, pa da se zauzvrat dobije novac", smatra EU analitičar Adnan Ćerimagić.

Za to vrijeme, kritike na račun domaćih vlasti da ovu priliku nisu smjele propustiti. BiH je već morala ispuniti obaveze jer je novac koji nudi EU važna injekcija za građane, ali i privredu BiH. 

"Zamislite neku državu da propušta ovoliko šansi za svoj razvoj. Da dobija namijenjen novac i da ga ne uzima, to je nedopustivo. To se mora promijeniti. Ova država i ovi građani imaju pravo na razvoj i imaju pravo na evropsku budućnost", naglašava akademik Mirko Pejanović. 

Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatale vlasti u Republici Srpskoj. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. Ukoliko BiH ne dobije novac, bit će jedina država koja nije uspjela.