Sarajevski glumac s dugogodišnjom uspješnom karijerom i nizom pozorišnih i filmskih uloga Muhamed Hadžović imenovan je za v.d direktora Kamernog teatra u Sarajevu. Na toj poziciji zamjenio je kolegu također vrsnog glumca Emira Hadžihafizbegovića.
Ovo je priča o mladoj tuzlanskoj violinistici Aidi Rešidbegović, koja je trebala predstavljati Bosnu i Hercegovinu u svijetu o svom trošku, jer je naišla na zatvorena vrata u svim nadležnim institucijama.
Spomenik "Ramski gastarbeiter", autora Petra Dolića, posvećen onima koji su u prošlosti, ali i danas, teškim radom davali i žrtvovali sve za svoju obitelj i zajednicu, svečano je otkriven u Prozor-Rami.
Posebna nagrada koja se dodjeljuje od 2017. godine na NAFF-u je nagrada u čast oskarovca Dušana Vukotića.
Na sjednici mostarskog Gradskog vijeća održanoj u srijedu, 31. kolovoza, vijećnici su jednoglasno usvojili Nacrt odluke o donošenju i provođenju izmjena i dopuna prostornog plana općine Mostar, dok odluka o izmjeni naziva Ulice maršala Tita nije dobila potrebnu većinu.
U Zagrebu je ostao do 1961., da bi te godine prešao u Sarajevo. Međutim, opet se vratio u rodni grad 1964. godine.
Diva Grabovčeva trajno je nadahnuće brojnih umjetnika. Fra Blago Karačić napisao je dramu "Diva Grabovčeva", koju je akademik Veselko Koroman svrstao u "Antologiju hrvatske drame u BiH", a koju su 1978. godine izveli širokobriješki dramski amateri.
Nakon što je talentovana Tuzlanka, Belma Huseinefendić svojom pjesmom „ŠIBAM DALJE“ i cover obradom „Odakle sam ja“ napravila pomamu, odlučila se na objavu novog covera. Ovog puta obradila je popularni hit Replay kojeg izvodi Senidah.
Započeli su prvi radovi na postavljanju spomenika gastarbajteru u Prozoru. Gastarbajter u bronci koji sjedi na svom koferu, u kojem je najčešće bilo sve njegovo što je imao i sa sobom nosio, djelo je akademskog kipara Petra Dolića. Na koferu kao sastavnom dijelu spomenika stoji sljedeće: U nevolji se nisam ponižavao, ni u dobru uznosio.
Fondacije čuvari baštine Bassania imala je namjeru svoje aktivnosti na očuvanju kulturno-istorijske baštine u BiH nastaviti čišćenjem nacionalnog spoemnika Debelo brdo. Prema riječima Emira Medanhodžića spriječila ih je birokratija. Pokazalo se da perspektivna vojna imovina u BiH I nije tako perspektivna.
