Svjetska, a naša! Bosanka Ida Fazlić sa naučnicima je napravila ogromno otkriće najpoznatije svjetske slike Mona Liza. Stotine svjetskih medija objavile su najnovije naučno otkriće vezano za Mona Lizu. Ovako je mladu umjetnicu Bh korijena predstavio Edhem Čustović, osnivač bosanskohercegovačke Fondacije za budućnost.
Ida je rođena i odrasla u Brčkom. Dodiplomske studije u konzervaciji i restauraciji kulturno-historijskog naslijeđa je započela 2014. godine na Akademija likovnih umjetnosti i Prirodno-matematickom fakultetu Sarajevo. 2017. godine upisala je magistarske studije iz Nauke i tehnologije u konzervaciji kulturnog naslijeđa na Università Ca' Foscari Venezia.
U toku te dvije i po godine je istraživala djela savremene umjetnosti, te dobila po prvi puta priliku da surađuje sa međunarodno priznatim naučnicima i konzervatorima. Specijalizirala se za NMR analizu sušećih ulja koji se koriste kao vezivo u uljanim slikama i igraju važnu ulogu u reakcijama i starenju takvih djela.
Uz to je odradila i dvomjesečni staž kroz Erasmus + internship program u Kunsthistorisches Museum Vienna muzeju u Beču gdje je dobila priliku da asistira u analizama Caravaggiove slike David sa glavom Golijata.
U martu 2021. godine je započela doktorske studije pri European Synchrotron Radiation Facility - ESRF u Grenoblu, Rijksmuzeju i AkzoNobel-u. Student je University of Amsterdam / Universiteit van Amsterdam. Fokus njenog doktorskog istraživanja su interakcije sikativa i ulja, te njihovi produkti i uloga u slikarstvu.
Mali uzorak iz skrivenog kutka "Mona Lize" otkrio je veliku tajnu. Čuveni eksperimentalni umjetnik naslikao je portret iz 16. stoljeća koristeći spoj olova koji ranije nije bio otkriven na slikama italijanske renesanse.
Koristeći rendgenske zrake i infracrvenu spektroskopiju za analizu hemijskog sastava da Vinčijeve mješavine boja, naučni tim (uključujući Idu Fazlić iz BiH) u Francuskoj i Britaniji ispitali su mikroskopske fragmente iz "Mona Lize" i "Posljednje večere", još jednog od najpoznatijih umjetnikovih djela.
Prema studiji objavljenoj u srijedu u Journal of the American Chemical Society, otkriveni su dokazi ne samo bijelog olovnog pigmenta i ulja u sloju ispod umjetničkog djela, već i olovnog oksida, narandžastog pigmenta koji je pomogao da se boja osuši i učini je gušćom.
Mnoga djela iz da Vinčijevog vremena, uključujući "Mona Lizu", bila su naslikana na drvenim pločama. Studija je zaključila da je umjetnik, također inženjer, vjerovatno dodao olovni oksid kako bi stvorio neprozirnu pripremnu podlogu dovoljno gustu da prekrije drvo. Istraživanje odražava kontinuiranu fascinaciju čuvenom slikom, koja se smatra arhetipskim remek-djelom italijanske renesanse.
Ikonična Mona Liza Leonarda da Vincija, najpoznatije, najprepoznatljivije i kopirano umjetničko djelo na svijetu. Slikana između 1503. i 1519. godine, vekovima je bila u vlasništvu francuske kraljevske porodice. Oslobođena od strane revolucionarnih snaga, slika je nakratko krasila Napoleonovu spavaću sobu, a zatim je postavljena u muzeju Luvru.
