Kultura

BOSANSKI BRDSKI KONJ: Žiga i Kasalo bosanski dragulj predstavili u Češkoj, bitka za opstanak brdskog konja nije završena

Zahvaljujući pojedincima, na čelu sa prvim uzgajivačem bosanskog brdskog konja kome je posvetio svo svoje vrijeme, Enverom Žigom, saznali smo za napornu bitku koja se vodi za njegovo očuvanje. 

I nakon tridesetak godina života u različitim dijelovima svijeta, Bosanci i Hercegovci su ponosni na svoju domovinu, njena raznovrsna prirodna bogatstva. Ponekad tek daljina učini da na područje odakle smo potekli, pogledamo drugačijim očima.

Vidjevši kako se o svojoj prirodnoj sredini staraju ljudi u drugim zemljama svijeta, postajemo svjesni da o vlastitom blagu znamo malo, malo se staramo i uskoro možemo ostati bez nekih primjeraka životinjskog svijeta.

Takva je i priča o bosanskom brdskom konju koji se već našao na listi pasmina koje izumiru. (U skladu sa svjetskim normativnima, pasmina ili vrsta živitinjskog svijeta, u momentu kada registri pokažu da je broj jedinki ispod 200, vrsta je smatra nestalom.)

Zahvaljujući pojedincima, na čelu sa prvim uzgajivačem bosanskog brdskog konja kome je posvetio svo svoje vrijeme, Enverom Žigom, saznali smo za napornu bitku koja se vodi za njegovo očuvanje. 

Upravo zbog toga je u klubu udruženja gradjana Lastavica, u Pragu, otvorena prodajna izložba umjetničkih fotografija našeg poznatog fotografa i scenariste Dine Kasala. Dino Kasalo je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih autora dokumentarnih filmova, umjetnik fotografije i zakleti ekolog. 

Cilj izložbe bio je da ljubiteljima konja, predstavimo ovaj dragulj i na praktičan način pokažemo sa čim se sve Bosna i Hercegovina može ponositi..

Na 37 fotografija koje je snimio Dino Kasalo, a svaka od njih je malo remek djelo, prikazan je bosanski brdski konj, njegova ljepota i raskošnost. Posebnu pažnju privuklo je vrlo emotivno i nadahnuto kazivanje akademskog slikara Predraga Đakovića rođenog u Derventi, a koji živi u Češkoj republici. Slikar je za ovu manifestaciju poklonio tri crteža na kojima je vjerno prikazao bosanskog brdskog konja. Ovaj konj je obilježio i njegovo djetinjstvo a slike su prodate na aukciji u korist ergele.

Veliku pažnju je izazvalo izlaganje Envera Žige, vlasnika velike ergele koja se nalazi u okolini Visokog. On se  uporno borio za spas ove dragocijene pasmine i u svojim nastojanjima je postigao dobre rezultate. Posjetioci su ostali vrlo iznenađeni kada je govorio o pokušaju Slovenaca da prisvoje ovu pasminu kao svoju autohtonu.

Mnogo pitanja mu je postavljeno o čuvenim pastusima linija Misko i Barut, o tužnoj sudbini ergele na Borikama, o bojama i karakteristikama konja. Po programu je bilo predviđeno da otvaranje izložbe i upoznavanje sa problematikom traje sat i po, a akcija je trajala tri sata. Posjetioci su otišli zadovoljni sa saznanjem da imamo blago kojeg nismo ni svjesni. U organizaciji ove izložbe, kao i drugih akcija, veliku pomoć i podršku je pružila gospođa Martina Mlinarević, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Pragu.

Vjerujemo da će ova akcija podstaknuti interesovanje naših zemljaka i u drugim zemljama za očuvanje prirodnog blaga BiH koje je dobrim dijelom žrtva konflikata, nerazumijevanja i političkih previranja.Veliku pažnju je izazvalo izlaganje Envera Žige, vlasnika velike ergele koja se nalazi u okolini Visokog. On se  uporno borio za spas ove dragocijene pasmine i u svojim nastojanjima je postigao dobre rezultate. Posjetioci su ostali vrlo iznenađeni kada je govorio o pokušaju Slovenaca da prisvoje ovu pasminu kao svoju autohtonu.

Mnogo pitanja mu je postavljeno o čuvenim pastusima linija Misko i Barut, o tužnoj sudbini ergele na Borikama, o bojama i karakteristikama konja. Po programu je bilo predviđeno da otvaranje izložbe i upoznavanje sa problematikom traje sat i po, a akcija je trajala tri sata. Posjetioci su otišli zadovoljni sa saznanjem da imamo blago kojeg nismo ni svjesni. U organizaciji ove izložbe, kao i drugih akcija, veliku pomoć i podršku je pružila gospođa Martina Mlinarević, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Pragu.

Enver Žiga iz Visokog prvi je nakon rata formirao ergelu Bosanskog brdskog konja koji je bio pred izumiranjem. 

Njegovo brojno stanje svelo se na dvocifren broj. U suradnji sa zaljubljenikom u Bosanske konje iz Slovenije pokreće udrugu a zatim formira prvu ergelu od dvadesetak konja koja je danas primjer kako se čuva i pazi autohtona bosanska pasmina konja koja se četiri puta skuplje prodaje u inozemstvu nego u BiH.

Zahvaljujući Žigi danas u FBiH ima čak pet ergela dok u RS-u nema ni jedna ergela Bosanskog brdskog konja.

Čak u devet zemalja svijeta nalazi se Bosanska pasmina, a prema Žiginim podacima u FBiH nalazi se 165 konja.

U svijetu još 145 konja bosanske pasmine. Zanimljivo je napomenuti da je Njemačka stavila Bosanskog brdskog konja na crvenu listu ugroženih pasmina, dok se u BiH malo vodi računa o domaćoj pasmini.

Enver Žiga poznati hipolog do sada je napisao devet knjiga o Bosanskom brdskom konju.

Vjerujemo da će ova akcija podstaknuti interesovanje naših zemljaka i u drugim zemljama za očuvanje prirodnog blaga BiH koje je dobrim dijelom žrtva konflikata, nerazumijevanja i političkih previranja.

Povezani članci