Ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica očekuje da bi se tzv. body kamere mogle naći na uniformamama policajaca u Kantonu Sarajevo u drugom kvartalu iduće godine.
Nakon što je donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, gradovi i općine u priobalju i na otocima u Hrvatskoj obavezni su donijeti odluke o redu na pomorskom dobru
U Srbiji je 14. novembra osnovano preduzeće Actis Luna Telecom Tower u vlasništvu kompanije Aktis, tačnije Actis EU GP S.a r.l. sa sjedištem u Luksemburgu.
Morao sam otići u prijevremenu penziju, rekao je Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na najžešćem političkom udaru, ocijenio je Knežević.
Zagarantovani dio novca za podsticaj u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH bit će isplaćen do polovine ovog mjeseca, potvrdili su iz Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Vladi Distrikta.
U Hrvatskoj je planirano 20 cestovnih projekata, a jedan od njih je projekat kojim će se iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine skratiti put do Makarske rivijere.
Ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić najavio je da će ovog mjeseca početi isplata nepovratnih sredstava u iznosu do 8.000 KM za stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija.
U organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori održana je tribina pod nazivom „Narod za evropsku budućnost Crne Gore“ u Podgorici na kojoj su govorili: prof. dr Enver Halilović, prof. dr Alen Kalajdžija, doc. dr Mehmed Đečević i mr Azra Jasavić.
Publiku je pozdravio predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić koji je pozvao sunarodnike da se slobodno iskažu na predstojećem popisu stanvništva osvrnuvši se na sve ono što je Bošnjačko vijeće iniciralo i uradilo u pravcu bolje kontrole svekupnog procesa u prethodnih nekoliko mjeseci.
Naglasio je prisustnost dijaloga sa novoizabranom Vladom koji je napravljen u cilju snaženja transparetnog procesa i vraćanje povjerenja u institucije koje su nadležne za sprovođenje popisa.
Mustafić je naveo da je Crna Gora naša domovina, da nam je nacionalno ime Bošnjak, maternji jezik bosanski, a vjera islam, te da je to važno još jednom naglasiti kako bi naši sunaordnici iskoristili svoje zakonsko pravo.
Prof. dr Enver Halilović, raniji rektor Univerziteta u Tuzli naglasio je da je izjašnjavanje stvar integriteta i karaktera, te onoga što zapravo čovjek jeste. Kazao je da je popis je izvanredna prilika za to iskazivanje, te da Bošnjaci ne bi trebalo da imaju nikakvu dilemu kada je u pitanju njihov nacionalni identitet.
Azra Jasavić osvrnula se na dešavanja od 2003. godine kada je donesena Deklaracija o vraćanju tradicionalnog imena Bošnjak. Ona je navela da dvadeset godina unazad svjedoči jednoj vrsti diskriminacije prilikom srazmjene zastupljenosti bošnjačke zajednice u institucijama sistema koji ima za cilj da marginalizuje, oslabi i asimilira Bošnjake.
„Neophodno je da izgrađujemo indivualne i kolektivne stavove o nama samima, a naročito intelektualci imaju takvu vrstu obaveze“ – istakla je Jasavić.
Doc. dr Mehmed Đečević istakao je važnost da Bošnjaci Crne Gore, kroz evropske integracije, postanu dio sistema kakav je Evropska unija koji ima duboku humanističku dimenziju.
Etnička pluralnost i multikulturalnost su važni za bošnjačku zajednicu koje je usmjerena i veoma senzibilna prema drugima.
"Evropska unija i Bošnjaci se kreću u pravcu konvergencije i susretanja, s tim što se EU u posljednje vrijeme i te kako mijenja u odnosu na ono što su njene prvobitne vrijednosti“ – naveo je Đečević.
Prof. dr Alen Kalajdžija navodi da je bosanski jezik bitan segment bošnjačkog identiteta, koji je zapravo slavenski jezik, a za Bošnjake navodi da su stari autohtoni evropski narod.
"Niz je različitih fakata, činjenica i dokumenata koji svjedoče bivstovanje i opstojnost bosanskog jezika u Crnoj Gori – mevlud Saliha Gaševića, „kasida“ Ibrahima Pačariza Biočaka, spisi Mehmed Ćatib Akova, svjedočenja i zapisi iz Stare Podgorice itd“ – zaključio je Kalajdžija.
Naprednija je od Švedske i od Danske, koje zajedno sa njima čine bogati “trio” sjeverne Europe, a odskače i od Finske.
Uvjeti rada u Službi za radiologiju Doma zdravlja Tuzla bili su očajni, stanje je bilo izuzetno loše - moglo bi se reći da su uvjeti rada bili kao iz prošlog stoljeća.
