Društvo

Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća.

“Komšija je pozvao lift, a kada je stigao, sa njim je stigla i beba. Ostavljen sam u Ulici Narodnog Front 1977. godine. Ime sam dobio po policajcu Iliji koji me je preuzeo”. Ovako svoju nevjerovatnu priču Milan Popović (47), čovjek koji još traži svoje korijene. On danas ima svoju porodicu, suprugu i dva sina, i živi u Španiji rukovodeći agencijom za nekretnine. A njegova priča je poput scenarija za film.

Nakon Aja Sofije, u Istanbulu je još jedna crkva-muzej postala džamija. Kako prenose mediji turski "Sabah", džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina bit će otvorena danas za vjernike.

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Dugogodišnju borbu za svoja prava vode vlasnici oko 40 stanova iz Bihaća. Iako su ih uredno platili, pod hipotekom su i ne mogu se uknjižiti, barem ne ukoliko ne pristanu platiti još od 15 do 30 posto, zavisno od kvadrature.

Na splitsku tržnicu stigle su prve domaće trešnje. Prošle godine kilogram se prodavao po 6 do 8, a sada je cijena porasla i do 12 eura.

Cijene peleta i ogrevnog drveta u Republici Srpskoj znatno su opale, a građanima se preporučuje da sada, ako su u mogućnosti, nabave one energente koje koriste, izjavio je sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori republike Srpske Igor Andrić.

Počinju pripreme za ljetovanje ove godine. Mnoge porodice u BiH pokušavaju naći najpovoljnije aranžmane kako bi sebi priuštili ljetni odmor. Nezaobilazna lokacija je Jadranska obala u Hrvatskoj. Godinama unazad se priča o visokim cijenama na hrvatskoj obali, što je mnoge Bosance i Hercegovce odvratilo od susjeda, te su počeli tražiti alternativu za ljetni godišnji odmor.

Na tromeđi općina Bijeljina, Ugljevik i Zvornik smješten je manastir Tavna, jedan od najstarijih hramova u Bosni i Hercegovini. Ovaj manastir je spomenik kulture i pod zaštitom je države, a kroz čitavu svoju historiju dijelio je sudbinu lokalnog stanovništva i bio duhovni i kulturni centar hrišćanskih vjernika ove regije.

"Ne umanjujemo razmjere zločina u Srebrenici, ali, kao pravoslavni Srbi, ne prešućujemo ni zločine nad srpskim narodom u okolici Srebrenice. Nažalost, na te zločine po srpskim selima u kojima su zatirane cijele obitelji i koji su se kontinuirano događali od 1992. do 1995. godine, ne obaziru se predlagači rezolucija", navodi se u poslanici srpskog patrijarha Porfirija.