Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost uvoza jaja u 2023. godini iznosila je 7,2 miliona KM, što predstavlja povećanje od skoro 43% u odnosu na prethodnu godinu 

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim problemima, dok domaći proizvođači sve više upozoravaju na nedostatak podrške države. Iako zemlja ima potencijal za proizvodnju mnogih poljoprivrednih proizvoda, sve je očiglednije da se BiH oslanja na uvoz, čak i za osnovne prehrambene artikle poput jaja.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost uvoza jaja u 2023. godini iznosila je 7,2 miliona KM, što predstavlja povećanje od skoro 43% u odnosu na prethodnu godinu.

Najviše jaja se uvozi iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, ali i iz daleke Ukrajine, koja se našla među top pet zemalja izvoznica ovog proizvoda u BiH.

 Mnogi poljoprivrednici tvrde da država ne čini dovoljno kako bi ih podržala. Nedostatak subvencija, slaba infrastrukturna podrška i neorganizovano tržište predstavljaju velike prepreke za lokalne proizvođače.

 “Dok naši farmeri jedva sastavljaju kraj s krajem, mi uvozimo jaja iz Ukrajine. To je apsurdno,” kaže jedan od domaćih proizvođača iz Bijeljine.

Razlozi za povećan uvoz jaja su višestruki. Poljoprivrednici ističu visoke troškove proizvodnje, uključujući cijene inputa kao što su sjeme, đubrivo i gorivo, dok otkupne cijene ostaju niske. Uz to, tržište je fragmentirano i neuređeno, što dodatno otežava konkurentnost domaćih proizvoda. 

Domaći proizvođači teško mogu konkurirati uvoznim proizvodima po cijeni, što dovodi do smanjenja proizvodnje i zatvaranja farmi.

Poljoprivrednici i stručnjaci se slažu da su hitno potrebne mjere za poboljšanje situacije u domaćoj poljoprivredi. Predlažu povećanje državne podrške kroz subvencije, edukaciju i infrastrukturna ulaganja. Također, regulisanje tržišta i stabilizacija otkupnih cijena mogu pomoći u osiguravanju održive proizvodnje.