U Evropskom parlamentu nočas je promovirana bosanskohercegovačka i hrvatska baština, a sve uoči obilježavanja 20 godina od obnove Starog mosta. Organozator je bila hrvatska europarlamentarka Željana Zovko koja je prije toga izazvala skandal tvrdeći da je Stari most kulturna baština Hrvatske. Tokom dešavanja u Evropskom parlamentu oglasio se bivši ambasador Slobodan Šoja tvrdeći da ga ne iznenađuju potezi Zovko.

U svom tekstu Šoja je napisao da mnogi ljudi ne znaju da se upis Starog mosta na Uneskovu listu kulturne baštine trebao dogoditi nekoliko godina ranije, tačnije u decembru 2000. godine.

- Preporuka je bila data 1999. godine. Čekali smo nestrpljivo kad će se to dogoditi, a onda je u decembru 2000. godine Komitet za svjetsku baštinu umjesto upisa kojeg smo očekivali odložio upis zbog toga što je Unesko dobio informacije da se u zaštićenoj zoni oko Starog mosta obavljaju građevinski radovi bez kontrole koja je bila obavezna. A mi korumpirani idioti mislili da to Unesko neće saznati! - piše ŠPoja.

Od tog dana do jula 2005. kad je Unesko upisao Stari most na svoju listu trebalo je mnogo toga uraditi i dokazati. To Šoja dobro zna iz prve ruke. U sjedištu Uneska u Parizu koordinaciju svega radile su dvije osobe, oboje ambasadori BiH pri Unesku: Slobodan Šoja od 2000. do 2004. godine i Željana Zovko od 2004. do 2005. godine.

- Manipulator i lažov kakva je Željana svu je zaslugu za upis naravno prebacila na sebe iako me je zamijenila na mjestu ambasadora kad je skoro sve bilo završeno i pripremljeno. Stalno je ponavljala sintagmu: „upisala sam Stari most na Uneskovu listu“. Ja se nikad nisam hvalio da sam učinio bilo šta, a učinio sam dosta, jer sam i onda i danas vjerovao da je jedina osoba koja je zaslužna za upis upravo Stari most i niko više. Pa kad se u trenucima dok ovo pišem u Briselu održava predstavljanje Starog mosta u Mostaru kao dijela hrvatske baštine ja se ničemu ne čudim jer poznajem dobro dotičnu europarlamentarku, istakao je Šoja.

A Zovko je i sinoć zaboravila da je bilo ko osim nje zaslužan za upis Starog mosta u baštinu UNESCO-a.

"Sav taj poduhvat, svu onu pomoć koju sam imala u dokazivanju da je ta obnova pomogla pomirenju u Mostaru i pomogla pomirenju u BiH je pridonijelo da se prizna ta univerzalna vrijednost Starog mosta. Njegova slojevitost i rekonstrukcija dovela je do nalaženja svih povijesnih slojeva koji su pomogli da se dokaže njegova veća univerzalna vrijednost", istaknula je Zovko.

Naglasila je da je Bosna i Hercegovina strateško mjesto za mir i sigurnost Evropske unije i njezinih granica. Na pitanje je li Stari most nakon dvadeset godina zaista simbol pomirenja, Zovko je istaknula da je sve do ljudi i na koji način ga oni gledaju.

"On jeste i on će moći ostati na listi svjetske baštine ukoliko jeste simbol pomirenja. Ukoliko izgubi tu vrijednost on apsolutno nema više nikakav značaj. Njegov značaj, pravi njegov značaj je u toj njegovoj duši, a ona je pomirenje među narodnima i religijama i ustvari pomirenje koje treba poslužiti za sve druge rekonstrukcije u svijetu koji je obilježen ratovima", zaključila je Zovko.

Sinoć je Zovko nakon broj nih kritika odustala od teze da je Stari most hrvatska kulturna baština.