Evropski parlament postao je mjesto gdje se Hrvatski političari međusobno svađaju zbog BiH. Posljednji slučaj je rasprava Željane Zovko i Tonina Picule. Dok oboje brane konbstitutivnost pogledi se razlikuju po pitanju vezivanja Hrvata u BiH uz politiku iz RS-a. Inače, Evropski parlament je pozvao EU da sankcioniše Dodikovu politiku.

Eurozastupnici su usvojili na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili Izvještaj o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a pučanina Davida McAllistera koje se bavi i jugoistočnom Europom.

Po pitanju Bosne i Hercegovina poziva se političke vođe da provedu "opsežni skup reformi koji uključuje izborne reforme u sklopu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode".

Zastupnica HDZ-a Željana Zovko zadovoljna je izvještajem i ističe kako je "veliki uspjeh što su uspjeli spriječiti da se konstitutivnost izbaci iz izvještaja o vanjskoj i sigurnosnoj politici".

Zasluge za taj uspjegh sebi pripisuje Tonino Picula iako Zovko političare ljevice optužuje za nerazumjevanje situacije u BiH.Interesantno je da i Picula podržava nametnute odluke Visokog predstavnika u BiH po pitanju Izbornog zakona.

"Pokazalo se da je bez intervencije visokog predstavnika pa i nekih država članica Vijeća za implementaciju mira napredak u BiH teško ostvariv", kazao je.

Picula smatra da je vezivanje politike Hrvata u BiH uz čelnika Republike Srpske pogrešno te tvrdi da Zovko "često nailazi na otpore svojim nekim pogledima kako bi trebalo uređivati stvari u BiH".

- Prije svega ja smatram da je vezivanje uz Milorada Dodika krajnje štetno po integritet BiH, a nisam osobito siguran da koristi interesima Hrvata u BiH, dodao je.

Zovko je teško pala teza koju je podržao Evropski parlament da bi Schmidtove odluke pogle produbiti nacionalne podjele.

 Ja bi zato tražila od mojih kolega iz Hrvatske da se malo potrude da objasne da je to bitno za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine - sve ono što je Schmidt napravio i ono što je konstitutivnost, a zna se tko je u Odboru za vanjsku politiku i tko bi trebao tu pedagogiju da radi, poručuje Zovko.

- Dosta sam bijesna na to koliko se još uvijek ne razumije u kojoj mjeri je to sigurnosno pitanje, dodala je.