Posljednji od četiri suicida maloljetnika, koliko ih je u posljednje dvije godine bilo u viteškom naselju Jardol, izazvao je strah ne samo pojedinaca nego i institucija. Za tragičan kraj četvero djece iz istog naselja, učenika jedne škole, svi snosimo dio odgovornosti, tvrde stručnjaci. Nažalost, njihove apele o drastično narušenom mentalnom zdravlju u zemlji koja nema ni zakon o psihologijskoj djelatnosti niko nije čuo. Sve do sada.

Načelnik Boris Marjanović naglašava da će biti u potpunosti na raspolaganju porodicama, ali i da je sam šokiran slučajevima. Informaciju o posljednjoj tragediji je dobio iz medija.

- I svaki je bio iznenađenje. Sve su to uredne obitelji i uzorna djeca. Za zadnji slučaj sam saznao iz medija i poptuno sam šokiran, dodao je.

Dodaje i kako je u kontaktu sa policijskim organima. Slučaj je preuzela Policijska uprava Travnik.

- Mora se istražiti. Ponavlja se. Bilo bi najsretnije rješenje kada bismo uspjeli naći uzroke, nada se Marjanović.

Iako tvrdi da nedležne institucije kao Centar za socijalni rad i Centar za mentalno zdravlje dobro rade svoj posao stručnjaci tvrde kako se zanemaruje mentalno zdravlje djece.

- Smatram da ovdje svako od nas ima svoj dio odgovornosti, s obzirom na to da nismo pratili ‘znakove pored puta”, kaže Jasna Eminović, pedagoginja u Osnovnoj školi Turbe.

A njih se trebalo i moralo vidjeti, dodaje. Jer drastični su poremećaji mentalnog zdravlja, posebno kod školske djece, uzrokovani nizom razloga - od života u razorenim porodicama, pandemije kovida, potpunog odsustva empatije te višesatnog korištenja društvenih mreža, zbog čega je u posljednje dvije godine ne samo povećan suicidalni rizik, nego i broj suicida.

“Značajno je povećan broj djece koja su u suicidalnom riziku u odnosu na ranije godine. Profesionalci koji se bave mentalnim zdravljem već dugo govore o tome”, ističe Klementina Nuk-Vuković, psihoterapijska savjetnica za djecu i adolescente u Centru za mentalno zdravlje u Vitezu.

“U toku prvih osam mjeseci ove godine na području SBK-a prijavljena su dva samoubistva, dok su u protekle tri godine evidentirana tri takva slučaja”, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara SBK-a.

I to posljednje u nizu prekinulo je šutnju i pokrenulo lavinu. U provjeru svih relevantnih informacija uključilo se i Kantonalno tužilaštvo, a zatražena je i pomoć stručnjaka svih profila jer nije ovo problem samo ovog kantona.

“Prošle godine bilo je 40% više samoubojstava u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodnu godinu i ta pojava da mladi ljudi, koji su na početku života, puni snage i punini optimizma, dignu ruku na sebe poseban je problem i fenomen”, kaže Bojan Domić, mninistar obrazovanja nauke kulture mladih i sporta SBK-a (HDZBiH).

Lokalni sveštenik fra Velimir Bavrka problem vidi u odnosima koji vladaju u BiH društvu.

- Mi pričamo o posljedicama, ali treba naći uzrok. Uzrok je to što smo se udaljili od dobrih stvari. Pogledajte priče u Bosni i Hercegovini, kakve su? Svako svakoga napada, nikada nismo rekli da nešto ne znamo”, kaže Bavrka.

Dodaje kako će se u njegovoj župi od ponedjeljka započeti dob Žalosne Gospe, te krunicu i post kako bi Bog blagoslovio župnu zajednicu. Najavljuje i dolaske većeg broja mladih na radionice, razgovore sa psiholozima…

- Država je napravila da majke moraju raditi. Ja smatram da žena ne treba raditi, majka mora biti kod kuće. Da bi majka bila kod kuće, država mora ocu obezbijediti veću platu. To je sve taktika đavla – neka oboje rade, pa neka djeca nemaju razgovora, nema molitve u kući, nema dijaloga. Kad nema dijaloga, djeca su prepuštena raznim utjecajima”, nastavio je.

A stručnjaci kažu da se moramo zapitati ko je taj ko umjesto nas odgaja našu djecu, usmjerava ih i nameće im izazove koji to nisu. Zato insistiraju na edukaciji roditelja koji su najčešće dovedeni pred zid te saradnji s nastavnicima, pedagozima i psiholozima. Posebno naglašavaju opasnost od roditeljskih zabrana koje djecu nerijetko dovode u stanje frustracija.

“Kad se prekine izlazak, komunikacija s vršnjacima, uzme se mobitel, društvene mreže... Imali smo jedan pokušaj suicida koji smo na svu sreću uspjeli na vrijeme prepoznati”, ističe Eminović.

Nažalost, tragične smrti, poput ovih u Vitezu, ma kako to strašno zvučalo, mogu se dogoditi svakome od nas i zato stručnjaci upozoravaju:

“Vrijeme je puno izazova i svi moramo mnogo da učimo, da sarađujemo, radimo i budemo zajedno jer samo tako možemo prevenirati ovakve stvari”, poručuje Eminović.

Klementina Nuk-Vuković ističe kako se u obrazovnim ustanovama, školama, vrtićima, ali i centrima za mentalno zdravlje mora povećati broj stručnjaka poput pedagoga, psihologa, socijalnih radnika.

Time ćemo ne samo poboljšati mentalno zdravlje školske djece nego i ponovo vratiti jedne drugima ne samo u porodici, nego i društvu. A ne samo u strahu i grču čekati vijest o novoj tragičnoj smrti, koja našu pažnju drži tek nekoliko dana.