Prema riječima Suada Arnautovića, predsjednika CIK-a, EU je već pomogla da se nabavi hardver, odnosno oprema za skeniranje otiska prsta i lične karte, čime bi se omogućila dvostruka autentifikacija birača.
SAD su, kako je rekao, spremne da kroz USAID omoguće nabavku skenera autentifikacija birača i na taj način spriječe "bugarski vozovi", lažne glasače i slične manipulacije. Ova oprema, koju je nabavila EU, mogla bi "pokriti" 165 biračkih mjesta u deset opština, što bi bilo dovoljno da se sprovede pilot-projekat.
Arnautović je za "Nezavisne" rekao da se još čeka softver za prenos rezultata glasanja sa biračkih mjesta na server CIK BiH i istakao da se nada da će i taj softver uskoro biti spreman za glasačke listiće, kako bi se to testno glasanje sprovelo u potpunosti, odnosno omogućilo da birači glasaju "ručno" kao i do sada, a da nakon glasanja ubace glasačke listiće u skener, koji bi onda transferirao sve rezultate i omogućio brzo objedinjavanje rezultata.
Arnautović kaže da će se u narednom periodu sastati svi akteri u ovom procesu kako bi se postigao dogovor o tačnoj prirodi ovog pilot-projekta. U igri su, kako je rečeno, tri varijante: jedna da se pilot-projekat sprovede na simuliranim izborima u prvoj polovini naredne godine, kojom prilikom bi se građani u izabranim opštinama pozvali na simulirane izbore s izmišljenim imenima i strankama, da se testira kompletan proces. Druga opcija je da se na sam dan lokalnih izbora odvoji dio biračkih mjesta na kojima bi se glasalo i korištenjem tehnologija, a najoptimističnija varijanta je da se kompletni lokalni izbori sprovedu korištenjem novih tehnologija. Arnautović ističe da bi CIK BiH želio da čuje šta o ovom projektu misli parlament BiH.
"Važno nam je da čujemo političku volju Parlamentarne skupštine BiH. Ako već ne možemo da donesemo zakon, PS bi mogla da usvoji političku deklaraciju ili izjavu kojom bi se mogla iskazati volja u kom pravcu žele da idemo i da se zaduži CIK da s tehničkog aspekta pripremi sve što je potrebno. To bi nama bio dobrodošao signal. Sljedeće bi moglo biti usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona, jer ima stvari koje se tiču ličnih podataka, upotrebe tehnologija. Ne zahtijevaju svi koraci koje pripremamo izmjene zakona, ali bi bilo najbolje da se sve to u kompletu reguliše kroz Izborni zakon", kaže on.
Podsjećanja radi, CIK je 2017. godine predstavio neke moguće novine u izborni proces, ali je rasprava u parlamentu prošla mimo CIK-a, pa bi zakon, i da je bio usvojen, bio teško primjenjiv. Sada CIK želi da iskoristi autoritet EU i SAD i da zajedno s IDDEEA i ostalim akterima promoviše ove korake, posebno što i EU i SAD sve više osjećaju pritisak bh. javnosti da ne čine dovoljno kako bi politički akteri krenuli u jačanje integriteta izbornog procesa. Arnautović smatra da bi primjena ovih rješenja mogla značajno unaprijediti izborni proces.
"Ako se sve dobro pripremi i kontrolira, u svakom pogledu bi to jako puno pomoglo u smislu potpune tačnosti izbornih rezultata", kaže on.
