Autoput Banjaluka - Prijedor će biti rekorder po broju otvaranja i najava za početak gradnje.

150 000, to je broj kilometara autoputa u Kini, a godišnje se gradi oko 10 000 km. BiH ima tek 220 km autoputa.

Brojke su nemjerljive kao i standard života ali kad nam se ukaže prilika i Kinezi dođu ovde spremni da sagrade i nama te puteve onda se ponovo politika i tu umiješa pa se autoput Banjaluka - Prijedor čeka od 2018 godine.

Ipak, nova obećanja za početak gradnje stižu iz Vlade, pitanje je samo da li je to još jedna izborna manipulacija?

Autoput Banjaluka - Prijedor će biti rekorder po broju otvaranja i najava za početak gradnje.

Prvi put vlast Srpske je svečano ozvaničila početak izgradnje autoputa Banjaluka - Prijedor u novembru 2021. i to mjesec dana prije vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora.

Deset mjeseci kasnije, opet pred izbore, ovaj put opšte 2022.godine, gradnja je ponovo najavljena, ali bez vrpce i svečanosti.

Treća sreća je novi potez Vlade koja je 12.septembra ove godine saopštila da su ispunjene sve obaveze i da od kineskog partnera kompanije Šandong očekuje da do kraja ovog mjeseca počne sa radovima.

Iz ministarstva saobraćaja i veza Srpske za BN kažu da je do ove odluke došlo jer su riješeni imovinsko pravni odnosi.

"Navedena informacija nastala je kao rezultat riješenih imovinsko-pravnih odnosa za ovu fazu izgradnje, a koje je zahtijevao koncesionar. Stoga, koncesionar sada ima u posjedu sve one parcele koje su bile neophodne u skladu sa prilogom 31 Koncesionog ugovora“, piše u odgovoru ministarstva.

Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo već viđen scenario predizbornih manipulacija te da se ne može očeivati ništa spektakularno.

„Ono što smo ukazivali ranije je da ovakve stvari rade često u izbornoj godini i kampanji. Imali smo priznanje visokih funkcionera vlasti Srpske da oni to rade pred izbore da narod ne zaboravi njihov doprinos u pravcu, da je bila neka druga vlast da se ne bi napravio nijedan kilometar puta itd“, kaže Srđan Traljić TI BiH.

Pored malog broja izgrađenih kilometara u odnosu na region, još jedan od problema kod nas je što su sve već izgrađene dionice nepovezane, pa je prava svrha autoputa, a to je povezivanje gradova i dijelova zemlje - izgubila smisao.

Smisla nema ni činjenica zašto se već dvije godine kriju detalji ugovora koji su od ministarstva saobraćaja i veza Srpske tražili iz Centra za životnu sredinu. Dobili su jedan dio koji se odnosi na koncesije ali dio oko finansija i troškova nisu dobili jer je Vlada Srpske donijela zaključak da se sve može objaviti osim finansijskog modela. Oglušili su se čak i na sudsku presudu.

„Izvršenje presude je takvo da je sud bezrezrervno dao pravnu pouku ministarstvu da se sve objelodani ali ministarstvo se priklanja tumačenju prava od strane Vlade, a ne suda, a mi ćemo opet morati da urgiramo kod nadležnog suda oko finansijskog modela jer taj podatak je cenzurisan zbog volje trećeg lica odnosno kineskih kompanija“, kaže Redžib Skomorac, pravni savjetnik, Centar za životnu sredinu.

Iz opozicije podsjećaju na izjavu predsjednika Vlade koji je nedavno u Parlamentu Srpske rekao da nema ništa s tim što se detalji ugovora o autoputu ne objavljuju jer ih on nije potpisao, prebacujući tako lopticu odgovornosti na stranačku koleginicu, trenutnog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović čiji potpis je na spornom ugovoru.

„Nezvanične informacije koje imamo je da je taj finansijski model u ugovoru sulud, da je naštetu rs i vjerovatno je to razlog zašto Višković ne želi da ga objavi.

Očigledno se radi o nepovoljnom koruptivnom ugovoru sasvim je logično da oni to štite i čuvaju a drugo ni takav aranžaman koji je fokusiran na privatne interese, a ne interese Republike Srpske, čak ni takav aranžman se iz nekog razloga ne provodi ko  zna gdje je i šta zapelo očigledno da neki dogovor nije ispoštovan“, kaže Igor Crnadak, šef kluba poslanika PDP-a u NSRS.

Gradnja saobraćajnice duge 42 kilometra od Banjaluke do Prijedora koštaće 297 miliona evra.

Ugovor sa Kinezima je potpisan 2018, oni su i pronašli novac za gradnju, a koji će vraćati kroz putarinu, koju će naplaćivati 30 godina.

Ukoliko im ta putarina ne bude dovoljna, Vlada se obavezala da će im iz budžeta nadoknaditi nedostajući iznos.

Dodatni problem je i to da i pored brojnih pokušaja i sudskih postupaka Vlada nikada do kraja nije otkrila sve detalje ovog ugovora, odnosno od očiju javnosti je ostao sakriven najbitniji dio koji se odnosi na finansije.