Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojno oglasila se o podizanju optužnice protiv bivšeg, ratnog načelnika Bugojna Dževada Mlaće, bivšeg ministra obrane BiH i zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH Selme Cikotića i Tahira Granića, zapovjednika 307. brigade ARBiH za zločine počinjene nad Hrvatima Bugojna. U saopštenju stoji:

„Nakon više od 30 godina od zločina koje je Armija RBiH po nalogu bošnjačkog političkog vrha počinila nad Hrvatima Bugojna, u kojemu je nakon progona koji je počeo u ljeto 1993. godine od prijetratnih 16.500 Hrvata ostalo tek njih 900, ubojstava, pljački i tortura zatočenih u desetine logora, mi Hrvati Bugojna dočekali smo podizanje optužnice protiv najodgovornih za zločine i etničko čišćenje Bugojna, Dževada Mlaće, Selme Cikotića i Tahira Granića.

Navedni trojac, jasno stoji u optužnici koju je podiglo Tužteljstvo BiH, osmislio je i proveo plan progona i etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata, uključujući i otvaranje logora, nečovječna postupanja i nasilna odvođenja skupine logoraša, uglednih pripadnika hrvatskog naroda u Bugojnu, a odgovoran je i za njihove likvidacije počinjene na posebno okrutan način. Dokaz tomu su tijela četvorice naših nestalih logoraša koja su ekshumirana u ljeto 2020. godine na Rostovu.

Mi, predstavnici Koordinacije udruga očekujemo prije svega od Suda BiH potvrđivanje optužnice, a nakon toga pravedan sudski proces, uz izvođenje brojnih dokaza koji potvrđuju da su Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije RBiH i Tahir Granić, zapovjednik 307. Brigade Armije RBiH bili prvi u lancu odgovornosti udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao progonom više od 15. 000 bugojanskih Hrvata, ubojstvima i likvidacijama te posebno zatvaranjima i okrutnom tretmanu prema više od dvije tisuće zarobljenih Hrvata prema kojima se postupalo protivno Ženevskoj konveciji o ratnim zarobljenicima, na način koji je normalnom ljudskom umu nezamisliv. Upravo zbog težine zločina za koje se terete Mlaćo, Cikotić i Granić, a poučeni praksom bijega optuženih pripadnika Armije R BiH za ratne zločine, očekujemo uhićenje optuženih kako bi bili sigurni da će nakon više od 30 godina uistinu biti izvedeni pred lice pravde. Važno je to i zbog okončanja potrage za tijelima naših nestalih, među kojima je i 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša.

Podizanje optužnice protiv Mlaće, Cikotića i Granića može biti početak ispravljanja dugogodišnje nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, prema obiteljima pginulih i nestalih, logorašima, invalidima i svima onima koji su protjerani sa svojih ognjišta, a domovi su im opljačkani i spaljeni, svetinje pogažene. Ujedno može i treba biti prilika da se konačno ispravi dugogodišnja pogrešna percepcija rata u BiH te prizna da je i Armija R BiH po nalogu bošnjačkog političkog vrha etnički očistila i počinila zločine u mnogim mjestima i nad pripadnicima druga dva naroda. Bugojno je klasičan primjer etničkog čišćenja, jednog od najtežih u proteklom ratu, čiji su rezultati i danas itetako vidljivi na svakom koraku, ponajviše zbog izostanka kažnjavanja odgovornih. Stoga je krajnje vrijeme da oni koji su osmislili i proveli plan zločina nad Hrvatima Bugojna budu za to pravedno i najstrože kažnjeni!