Trend rasta potražnje za radnicima u Hrvatskoj, nastavljen je ove godine još snažnije nego prije te o trima najtraženijim zanimanjima – prodavači(ca)ma, čistači(ca)ma i konobari(ca)ma, koja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.

Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine treba imati visoku stručnu spremu. Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu.

Trend rasta potražnje za radnicima u Hrvatskoj, nastavljen je ove godine još snažnije nego prije te o trima najtraženijim zanimanjima – prodavači(ca)ma, čistači(ca)ma i konobari(ca)ma, koja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dobili smo i konkretne brojke. Ove je godine, do kraja listopada, ukupan broj traženih radnika bio 228.922. U odnosu na 2020. godinu, kada je bilo traženo 145.816 radnika, radi se o povećanju od 83.000.

Tko je spominjao otkaze prodavačicama?

Najveća je potražnja za prodavačima/icama. Dok ih se 2020. tražilo 7.971, ove godine poslodavci ih traže gotovo 10 tisuća više – 17.296! Time se, usput rečeno, posve šupljima pokazuju tvrdnje onih koji su govorili da će uvođenjem neradne nedjelje nastati višak prodavača i da bi poslodavci mogli biti prisiljeni dijeliti otkaze.

Što se tiče preostala dva najtraženija zanimanja, prije tri godine tražilo se 7.172 čistača/ica, a sada ih se traži pet tisuća više – 12.302. Slično je i s konobarima, kojih se 2020. tražilo 6.385, s tim da u obzir valja uzeti tadašnje probleme ugostitelja zbog lockdowna. Čim su 2021. popustile protuepidemijske mjere, potražnja za konobarima naglo je narasla na 9.143, a lani čak do 10.155, dok je ove godine broj traženih konobara pao na 9.210.

Među deset trenutno najtraženijih zanimanja još su odgojitelji predškolske djece (traži ih se 6.847, također dvostruko više nego 2020.), medicinske sestre (6.828), kuhari (6.516), radnici na proizvodnoj liniji (4.728), administrativni službenici (3.860), suradnici u praktičnoj nastavi (3.677) te doktori medicine.

S VSS-om najtraženiji doktori medicine

Potonjih, doktora medicine, ove godine traži se čak 3.320. Potreba za njima raste iz godine u godinu – 2020. nedostajalo ih je 1.920, 2021. godine – 2.193, a prošle godine – 2.340.

Upada u oči da je od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine neophodno imati visoku stručnu spremu (VSS). Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu – viša medicinska sestra i diplomirani ekonomist. Među 20 najtraženijih zanimanja, dakle, samo za tri je potreban VSS.

Taj podatak puno govori o gospodarstvu Hrvatske, njenoj deindustrijalizaciji, a osobito zamiranju industrija koje stvaraju kompleksne proizvode poput brodogradnje ili strojogradnje. Slabašna je potreba za raznim inženjerima, kemičarima, strojarima, a čak i IT stručnjaka nema među 20 najtraženijih zanimanja. Kada je ljetos Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) objavio podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama EU-a, programeri su bili najtraženiji u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj.

U obrazovanju je potrebno 30 tisuća radnika

Podaci koje smo dobili od HZZ-a također pokazuju da su, prema djelatnostima, najtraženiji radnici u prerađivačkoj industriji (traži ih se 31.405) u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (31.162) te u obrazovanju (31.055).

Te tri djelatnosti ‘pokrivaju’ 42 posto ukupne potražnje za radnicima u Hrvatskoj.

Od 228.922 radnika, koliko je bilo traženo u prvih deset mjeseci ove godine, za njih 62.000 ili gotovo trećinu, postoji potreba u Gradu Zagrebu. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija gdje je potražnja za 25.524 radnika, a na trećem Primorsko-goranska županija s 15.446 traženih radnika. Najmanja je potreba, naravno, tamo gdje je najmanje stanovnika. U Ličko-senjskoj županiji traži se ‘samo’ 2.782 radnika.