Sjednica Skupštine Kantona Sarajevo o sigurnosnoj situaciji zakazana je za 29. mart. Učinjeno je to na inicijativu zastupnika Aljoše Čampare koji je poručio: Ne želim da žmirim na neke stvari, jer građani izražavaju zabrinutost.

Rukovodstvo Skupštine ranije je odbijalo tematsku sjednicu. Ubistva, pucnjave, tučnjave, saobraćajne nesreće, sve češće su slike u glavnom bh. gradu. O svemu ovome govorimo u Rezimeu.

Gosti emisije bili su Aljoša Čampara, zastupnik NiP-a u Skupštini Kantona Sarajevo i bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije, i Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

„Ne znam baš da li je tačno da je moja inicijativa dovela do tematske sjednice, Kolegij je odlučio, ali je možda na neki način ubrzala ovu proceduru“, kazao je Čampara.

Kaže da kao zastupnik, i neko ko živi u Sarajevu, ne vidi nijedan razlog da Skupština ne zasjeda po pitanju same sigurnosti u Kantonu Sarajevu, jer je, kako kaže, evidentno da ona baš nije na zadovoljavajućem nivou.

„Smatram kao zastupnik i kao građanin da nemamo razloga neke stvari gurati pod tepih nego trebamo o svemu potpuno otvoreno, racionalno , stručno, argumentovano razgovarati i obavještavati građane o sveukupnoj situaciji kada je u pitanju segment sigurnosti. Skupština je zakazana za 29., mislim da će to biti hitna sjednica, tu trebamo jednu argumentiranu raspravu gdje će nam sve one institucije koje brinu o sigurnosti predočiti sve stvari. Ta sjednica će sigurno doprinijeti boljoj sigurnosnoj situaciji i osobno mislim da ovo ne treba biti ad hoc sjednica nego mi trebamo kvartalno imati tematska zasjedanja oko sigurnosne situacije. To će biti jedan od zaključaka koje ću predložiti“, pojasnio je.

Vrlo je bitno da vlast reaguje na percepciju sigurnosti, kazao je Pećanac.

„Neodgovorno je zašto se čekalo ovoliko da se zakaže tematska sjednica. Te analize smo već mogli imati gotove. Njihov pristup sigurnosnoj situaciji je bio katastrofalan. Ako imate sve ovo što se dešava u Sarajevu, a oni su sve vrijeme govorili da sigurnosna situacija nije toliko ugrožena, sad u dva dana kažu sad je ugrožena. Dobro je održati sjednicu. Imam iskustvo kod ubistva Denis Mrnjavca, kad je tadašnji predsjedavajući Skupštine Denis Zvizdić  sazvao sjednicu, odmah sazvao Kolegij, sve predstavnike sudova, tužilaštva, policije. Zaključci su doneseni i tu nije bilo previše populizma. Jedan drugi problem je kasnije bio – nije se implementirala ni jedna trećina zaključaka. Moramo donijeti zaključke koje ćemo implementirati“, objašnjava Pećanac.

Čampara ističe da je statistika bitna u operativnom radu policijskih organa, i nju, kaže, ne treba izbjegavati.

„Desi vam se situacija da u kratkom vremenskom periodu imate nekoliko događaja koji uznemire građane. Rukovodstvo policije mora bolje komunicirati s javnošću. Mora se znati ko nam je komesar, mora smiriti građane. Policija sigurno radi dobar posao. Vidim u posljednje vrijeme da se pravi zabuna kao policija je izašla, izvršila uviđaj, uradila izvještaj o izvršenju krivičnog djela i predala ga tužilaštvu. Onda ide prebacivanje loptice s policije na tužilaštvo, s tužilaštva na sudove. To građane ne interesuje“, navodi Čampara.

Nije samo posao policije da izađe na teren i konstatuje stanje, dodao je.

„Njen posao je prije svega da sprečava izvršenje krivičnih djela. To se radi tako da imate operativne planove, program rada, jak obavještajni sektor… da to možda malo bolje funkcioniše, možda se ne bi ovakve stvari dešavale. Ova Kantonalna uprava policije treba da izađe pred građane i pred zastupnike i da sve ovo fino objasni“, rekao je Čampara.

„Ono što mene nervira jeste šutnja institucija. Mene to frapira. Imamo puno problema, ali moramo imati i rješenja. Jedno od rješenja – policija, u svom maksimumu, koliko može, mora izaći na ulice. Nema niko da u kancelariji sjedi ko ne treba“, naglasio je Pećanac.

Pećanac dodaje da smo napravili takav ambijent da on više pogoduje kriminalu nego borcima protiv kriminala.

„Postali smo sigurna kuća, ne samo za 'naše' kriminalce, nego i one sa strane. Politika je ovdje kriva. Moramo izvršiti depolitizaciju svih agencija za zaštitu zakona i čelnih ljudi. Odakle pravo političarima da iznose sigurnosne podatke. Nemamo ni sigurnosne kulture, mora se znati ko šta radi. Sjećate se kampova, pa ambasador u Ženevi. Oni su samo odgovorni predsjednicima stranaka, nema odgovornosti prema javnosti“, zaključio je Pećanac.