"Nekadašnji komandant Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić pravosnažno je rehabilitovan, nije sarađivao sa okupatorom", objavljeno je na sajtu Apelacionog suda u Beogradu.

Podsjetimo, pokolj u Vraniću, selu tridesetak kilometara udaljenom od Beograda, bio je četnički zločin, u kojem je, u noći između 20. i 21. decembra 1943. godine ubijeno oko 70 ljudi – bilo oni muškarci, žene ili deca. Jedan od onih koji su izvodili stravične zločine bio je rehabilitovani četnik Nikola Kalabić.

Tokom te noći, Prvi bataljon Posavske brigade Avalskog korpusa Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVUO), izvršio je masakr nad civilima. Četnici su tada bili podeljeni u tri grupe, a pokolji su izvršeni u 14 kuća u selu, u kojima su živjeli ljudi sumnjičeni za odražavanje veze sa partizanima.

Te noći su u svim od 14 kuća bili ubijeni gotovo svi ukućani.

Prema sačuvanim podacima, te noći svirepo je ubijeno između 68 i 72 mještana.

Ubijana su djeca stara po nekoliko mjeseci i starci od 90 godina. Na neke mještane Vranića se pucalo, ali je većina mučena i zaklana. Djevojke i žene su silovane. Preživjelo je pet osoba, od kojih su tri bile teško ranjene. Od ukupnog broja žrtava, 15 je bilo mlađe od 17 godina, sedmoro starijih od 60, a 35 žrtava bile su žene.

ZLIKOVAC IZ DERVENTE

Četnički zločinac Nikola Kalabić poznat i pod pseudonimom Ras-Ras, bio je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini i saradnik njemačkog okupatora tokom Drugog svjetskog rata.

U dogovoru s Nijemcima vršio je brutalnu kampanju terora nad partizanskim simpatizerima na području okupirane Srbije. Njegov život neposredno nakon rata, odnosno uloga u hvatanju zločinca Draže Mihailovića je decenijama bila predmet kontroverzi.

Na zahtjev Kalabićeve porodice, 2017. godine kod Višeg suda u Valjevu pokrenut je postupak radi njegove rehabilitacije, te je Apelacioni sud u maju 2018. godine ukinuo prvostepenu odluku o rehabilitaciji, uputivši da valja utvrditi je li Kalabić počinio ratne zločine.

Da je Kalabić kriv za ratne zločine postoje uvjerljivi dokazi.

Kalabić je rođen je 1906. u Podnovlju kraj Dervente, a do početka Drugog svjetskog rata radio je u valjevskoj katastarskoj upravi.

Početkom rata pristupio je četničkoj organizaciji Koste Pećanca. Pećanac je postavio poručnika Nikolu Kalabića za vojvodu cerskog i valjevskog. Nakon kraćeg vremena Kalabić je Pećancu poslao odoru i objavu, s porukom kako ga napušta zato što je krenuo s Nedićem.

Kalabić je saznao za pukovnika Dražu Mihailovića, te ljeta 1941. godine odlazi na Ravnu Goru gdje postaje zapovjednik čete Gorske kraljeve garde.

Kalabić je 23. februara 1943. naredio formiranje Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta na širem području planine Rudnik.

U borbama protiv partizanskog pokreta otpora, Kalabićevi četnici činili su surove zločine. Trećeg novembra 1943. jedan član Kalabićevog štaba pisao je Draži Mihailoviću o strašnim zločinima Kalabićevih četnika na području Rudnika.

Dana 27. novembra 1943. Jevrem Simić i Nikola Kalabić zajedno su potpisali ugovor s predstavnicima Wehrmachta o zajedničkoj borbi protiv partizana.

Po sklapanju sporazuma, Kalabić je naredio svojim ljudima "da se Nijemci i pripadnici Njemačke oružane snage ne smiju napadati pa ni razoružavati." Svaki napad na njemačke okupatore Nikola Kalabić je kažnjavao smrću.

Nakon dogovorene suradnje s Nijemcima, u drugoj polovini decembra 1943. južno od Beograda provedena je akcija "čišćenja komunista". Koordinatori akcije bili su pukovnik Jevrem Simić, glavni inspektor četničkih odreda i Nikola Kalabić, zapovjednik Korpusa gorske garde, koji su otpočeli takozvano "čišćenje terena".

Tokom ove akcije izvršeni su svirepi četnički zločini: pokolj u Vraniću, pokolj u Boleču i na drugim mjestima. U decembru 1943. četnici Nikole Kalabića zaklali su u selu Kopljarima kod Aranđelovca 21 seljaka.

Proljeća 1944. godine Mihailović je odlučio formirati krupne mobilne operativne formacije, jurišne korpuse, i od njih skupine jurišnih korpusa kao formacije na razini vojske. Jedina potpuno formirana bila je Četvrta skupina jurišnih korpusa u zapadnoj i središnjoj Srbiji. Četvrtu skupinu jurišnih korpusa činilo je pet jurišnih korpusa, sastavljenih od elitnih brigada iz zapadne i središnje Srbije, kojima je dodijeljeno najbolje raspoloživo naoružanje. Nikola Kalabić je bio zapovjednik Drugog jurišnog korpusa, brojčane snage od oko 1 800 ljudi. U idućem razdoblju, Kalabić je u suradnji s Nijemcima sudjelovao u svim većim borbama protiv partizana u Srbiji: u Župi, na Jastrepcu, u Toplici, na Kopaoniku, ponovo u Župi, na Jelovoj Gori i na prilazima Ravnoj Gori.

Mihailović je u proljeće 1944. ponovno naredio zapovjedniku Gorske garde, Nikoli Kalabiću, "pod svaku cijenu uništiti komunističke dijelove u oblasti Kosmaja, Venčaca, Bukulje i sve do Beograda", što se pretvorilo u brutalan teror nad stanovništvom.

Zločini Kalabićevih četnika nad civilima

Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u saopćenju od 11.02.1945. obznanila je pismo Nikole Kalabića od 24.4.1943. (potpisano Kalabićevim pseudonimom "Čika Pera") u kojem Kalabić sugerira podređenima izvršiti klanje 9 lica u selima u okolini Valjeva. U "saopćenju Državne komisije br. 22." (Beograd, 1945) objavljen je faksimil ovog pisma:

"Dragi Pape, za klanje komunista molim te dobro tu stvar provjeri. Ispitaj još barem tri čovjeka za te ljude koje treba zaklati. Pitaj Peru Miletića, Stevana Besarovca i Živorada Pejića pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti onda najviše zakoljite u Jasenici 3, Papučke 2, Garić 2, Grabovica 2. Konja pastuha od Zazića mi dovedite a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa uvečer u Leskovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne izvršiš! Želim iskreno da praznik Hristova uskrsnuća dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravi sve a tebe najviše pozdravlja tvoj Čika Pera, 24.04.43.g."

Nikola Kalabić u depeši od 29.12.1943. obavijestio je Dražu Mihailovića o pokolju koji su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom u selu Kopljare pokraj Aranđelovca u noći 25-26.12.1943. Najveći broj stradalih bili su pripadnici romskih porodica koje su živjele u selu.

"U Kopljarima uhapšeno na spavanju i poklano 24 aktivna komunista od kojih su 20 cigani, koji su priznali da su bili takozvani "jarugaši", danju rade svoje poslove kući, a noću u akciji. Sve sam poklao. Ras Ras".

Poslijeratno hapšenje i smrt

Pred kraj rata Nikola Kalabić kao i mnogi drugi četnici pokušavali su sakriti se u zabačenim dijelovima zemlje, čekajući pokušaj pobune protiv komunističke vlasti. OZNA je krenula sa širokim planom hapšenja bivših pripadnika JVUO i ostalih saradnika okupatora. Tako su uspjeli u tajnoj operaciji 05.12.1945. uhapsiti Nikolu Kalabića. Prema kasnije objavljenim službenim tvrdnjama vlasti, Kalabić je izrazio želju sarađivati u hvatanju generala Draže Mihailovića u zamjenu za imunitet od kaznene odgovornosti. OZNA je na to pristala, te je Kalabić sudjelovao u operaciji tako što je preko svojih veza namamio Mihailovića u klopku u kojoj je uhapšen u martu 1946.

Tačan datum Kalabićeve smrti i mjesto njegovoga pokopa nisu poznati. U službenim pismohranama nema nekakvih podataka o njegovom skončanju; na temelju svjedočanstava iz druge ruke se špekulira kako je bio "obzirno" likvidiran mjesec-dva nakon Draže.